Najnovije izvješće IPCC-a bilo je zastrašujuće: moramo se mnogo više potruditi kako bismo izbjegli katastrofalne posljedice klimatskih promjena. Nastavimo li istim putem, globalna temperatura porast će za 3 °C do 2100., što će narušiti bioraznolikost, a izrazito nepovoljni vremenski uvjeti ugrozit će milijune ljudi diljem svijeta. Stvarnost je ta da nipošto nismo na dobrom putu da ispunimo cilj iz Pariškog sporazuma da ostanemo ispod porasta od 2 °C.
Na konferenciji COP24 u Katowicama potrebno je ubrzati naše napore tako da najprije konsolidiramo svoje obveze, određivanjem strogih pravila i financiranjem klimatskih mjera, a zatim i svoja partnerstva, kako bismo stvorili uključivije globalno upravljanje koje obuhvaća sve razine vlasti, civilno društvo i poduzeća.
U doba kada se nacionalnim interesima pridaje veća važnost nego međunarodnim obvezama, potrebne su nam veće ambicije. Europska unija predana je smanjenju emisija stakleničkih plinova do 2050. na 80 % razina iz 1990. te je nedavno predložila dugoročnu strategiju da dosegne neutralnost u pogledu ugljika do pedesetih godina ovog stoljeća. Na takvu je strategiju naš Odbor, EU-ova skupština 350 predstavnika lokalnih i regionalnih vlasti, pozivao od 2015. Taj je cilj u skladu s izvješćem IPCC-a u kojem se navodi da je taj cilj potreban kako bi zatopljenje bilo manje od 1,5 °C.
Za lokalne i regionalne čelnike postizanje ekološkog gospodarstava, čistog zraka, energetske učinkovitosti kućanstava te osiguravanje održive opskrbe hranom važno je s ekološkog aspekta, ali i s gospodarskog. U izvješću o novom klimatskom gospodarstvu procjenjuje se da bi odvažne promjene s obzirom na klimu mogle na svjetskoj razini donijeti 26 bilijuna USD ekonomske dobiti do 2030.
Gradovi i regije odavno su zasukali rukave: ove godine slavimo 10. godišnjicu pokretanja Sporazuma gradonačelnika EU-a – inicijative u okviru koje su lokalne i regionalne vlasti dobrovoljno postigle sporazum da će nadmašiti ciljeve EU-a u pogledu klime i energije. Dosad se više od 7500 manjih i većih gradova priključilo tom pokretu odozdo prema gore, koji je sada dosegao svjetske razmjere. Na podnacionalnoj razini inovacije i ambicije i dalje pokreću globalni klimatski program.
Ipak, unatoč ulozi lokalnih i regionalnih vlasti koja je prepoznata u Parizu, nismo ni približno dovoljno napredovali u stvaranju doista uključivog globalnog sustava upravljanja u području klime. Fidžijsko predsjedanje prošlogodišnjom konferencijom COP otvorilo je vrata lokalnim i regionalnim vlastima, civilnom društvu i poduzećima u tome da se njihov glas čuje u okviru UN-ovog procesa za klimu. Taj dijalog „Talanoa“ mora se nastaviti, ali i ojačati jer se pokazalo da povećanjem uključivosti možemo pojačati ambicije. To je neophodno ako želimo uspješnu konferenciju COP24.
Potreban nam je iskren, realističan i transparentan skup pravila u području klime za praćenje emisija stakleničkih plinova, izvještavanje o naporima uloženima u zaštitu klime i za utvrđivanje količine resursa koje će industrijalizirane zemlje staviti na raspolaganje siromašnijim zemljama kako bi im pomogle u smanjivanju njihovih emisija i prilagodbi višim temperaturama. To je nužno i moramo poticati sve svjetske regije i gradove da pridonose postizanju ciljeva održivog razvoja, aktivnim sudjelovanjem u UN-ovoj platformi za gradove predvodnike u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja ( SDG Cities Leadership Platform ) ili u sličnim inicijativama.
Stoga je krajnje vrijeme da se uspostave „lokalno i regionalno određeni doprinosi“ kao dopuna „nacionalno određenim doprinosima“ kako bi se pokazalo da smo svi odgovorni za poduzimanje klimatskih mjera i održavanje motivacije na lokalnoj i regionalnoj razini. To će nas približiti premošćivanju jaza između trenutačnih obveza koje su strane preuzele i smanjenja emisija CO 2 koje je potrebno za zaustavljanje globalnog zatopljenja.
Procjenom pojedinačnih doprinosa također bi se pomoglo regijama i gradovima koji zaostaju u napretku. Industrijalizirane zemlje moraju poštovati svoje obveze kako bi poduprle razvoj osjetljivijih zemalja i regija.
U Europi su mnoge regije dugo ovisile o ugljenu i potrebna im je potpora u prijelazu na niskougljično gospodarstvo. Europska komisija procjenjuje da vađenje ugljena osigurava 185 000 izravnih radnih mjesta u 12 država članica, ali tvrdi da postoji potencijal za otvaranje 900 000 radnih mjesta do kraja sljedećeg desetljeća u područjima kao što su obnovljivi izvori energije.
Za prijelaz na niskougljično gospodarstvo potrebno je pažljivo planiranje, tehnička potpora i regionalna ulaganja kako bi se osigurala zaštita regionalnih gospodarstava. U Europi je potrebno snažnije zajedničko stvaranje politika EU-a u području okoliša, koje je u nadležnosti lokalnih i regionalnih vlasti. Ulaganja EU-a u regije, odnosno takozvanu kohezijsku politiku, treba ojačati, a ne oslabiti, tako da regije i gradovi mogu prilagoditi svoja gospodarstva klimatskim promjenama, ublažiti njihove učinke i povećati otpornost gospodarstva u tom pogledu.
Ovogodišnji pregovori u Katowicama ključni su za postavljanje temelja za čvrsta pravila kako bi se izbjegao porast temperature veći od 1,5 °C. Geslo poljskog predsjedanja konferencijom COP24 glasi „Zajedno kroz promjene”: s pravom razinom političke odvažnosti i nadljudskim naporima svih nas, možemo postići ciljeve. Potrebno je preoblikovati naše globalno upravljanje u području klime kako bi lokalne i regionalne vlasti formalno dobile svoje mjesto u pregovorima radi prevladavanja jaza između preuzetih obveza i ostvarenih rezultata na području klime.
Vrijeme istječe, oči svijeta uperene su u nas i trebamo djelovati jače i brže, zajedničkim snagama. Možete računati na nas.
_____________