Kliknite ovdje kako biste dobili automatski prijevod teksta u nastavku.
Naši gradovi nakon COVID-a 19: neumanjena važnost Povelje iz Leipziga  

Juan Espadas (ES/PES) , gradonačelnik Seville i predsjednik OR-ovog povjerenstva ENVE i Radne skupine za zeleni plan na lokalnoj razini u ovom razgovoru odgovara na četiri pitanja o Novoj povelji iz Leipziga , kao nizu načela koja će europskim gradovima dati poticaj da rade na većoj održivosti i otpornosti te sveobuhvatnijoj uključivosti. Mišljenje OR-a o obnovi Povelje iz Leipziga usvojeno je na plenarnom zasjedanju u listopadu 2020. Nova povelja iz Leipziga danas nije nimalo izgubila na važnosti, naročito kad je riječ o poticanju održivosti u gradovima nakon pandemije COVID-a 19.

Pandemija COVID-a 19 istaknula je potrebu za razvijanjem održive mobilnosti ili za novom organizacijom rada u gradovima. To je ujedno u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma i provedbom ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda . Smatrate li da je vaše mišljenje o obnovi Povelje iz Leipziga o održivim europskim gradovima među prvim dokumentima u kojima se predlažu nove razvojne strategije za gradove u razdoblju nakon COVID-a 19 i u okviru plana oporavka?

I njemačka vlada, koja je predsjedala Vijećem EU-a u drugoj polovini 2020. i Europski odbor regija, počeli su raditi na Novoj povelji iz Leipziga mnogo prije izbijanja krize uzrokovane COVID-om 19. Kao izabrani političari i političarke moramo osigurati da ovu strašnu krizu pretvorimo u priliku za poboljšanje kvalitete života svih naših građana i građanki. Posljednjih smo godina uz pomoć ključnih međunarodnih sporazuma znatno poboljšali naše kolektivne strategije za borbu protiv klimatskih promjena. U prosincu 2020. obilježena je peta obljetnica Pariškog sporazuma o klimi. U Novoj povelji iz Leipziga ažurirane su potrebe urbanih subjekata u novoj globalnoj paradigmi. Gradovi su pokretači promjena za postizanje održivijeg i zdravijeg svijeta. Sada kad smo postigli dogovor o novom dugoročnom proračunu EU-a i planu oporavka od COVID-a 19, Povelja iz Leipziga pokazuje svoju neumanjenu važnost za poticanje naših gradova prema novom dobu održivosti, otpornosti i uključivosti.

U vašem mišljenju insistira se na tome da je za ostvarenje ciljeva EU-a navedenih u europskom zelenom planu nužno partnerstvo s europskim gradovima. Smatrate li da su lokalne i regionalne vlasti dovoljno uključene u provedbu plana oporavka Next Generation EU ? Hoće li sredstva dodijeljena regijama i gradovima za razvoj održivih gradova – u održivim regijama – biti dovoljna za provedbu zelene i digitalne tranzicije u Europi, a da pritom nitko ne bude zapostavljen?

Prvo, moramo uvažiti činjenicu da svaka država članica EU-a ima svoju administrativnu strukturu. Stoga je prilično teško analizirati točnu razinu uključenosti lokalnih i regionalnih vlasti u određeno područje politike EU-a. Nema nikakve sumnje da je Europski odbor regija forum koji predstavlja uključenost gradova i regija u izradi politika EU-a, naročito kad je riječ o planu oporavka Next Generation EU za saniranje dramatičnih socijalnih i gospodarskih posljedica COVID-a 19. Ne smijemo zaboraviti da su gradovi subjekti najbliži građanima i građankama i da će oni morati provesti većinu mjera oporavka. Lokalne i regionalne vlasti stoga moraju biti okosnica osmišljavanja planova oporavka i prioritetnih ulaganja. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen utvrdila je početkom 2020. svoje prioritete, među kojima je na prvom mjestu europski zeleni plan , nova strategija rasta EU-a za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. Sve politike EU-a moraju biti u skladu s načelima i ciljevima europskog zelenog plana. Ne možemo ostati okrenuti prošlosti. Budućnost će biti zelena ili je jednostavno neće biti. Gradovi su od presudne važnosti za postizanje tog cilja.

COVID-19 također je naglasio međuovisnost urbanih i ruralnih područja, osobito u pogledu organizacije prehrambenih sustava u Europi. Što u mišljenju OR-a predlažete za jačanje suradnje između tih područja u cilju boljeg postizanja ciljeva utvrđenih u kohezijskoj politici, zelenom planu ili strategiji „od polja do stola”?

Ako želimo izgraditi održivije gradove, moramo ojačati suradnju između urbanih i ruralnih područja. Suradnja u području proizvodnje i potrošnje hrane u tome je glavni čimbenik. Promicanjem potrošnje prehrambenih proizvoda koji se proizvode blizu urbanih područja ne samo da će se pridonijeti održivosti naših prehrambenih sustava nego i poboljšati naše zdravlje. Smatram da jednako tako moramo istaknuti važnost velegradskih područja jer funkcioniranje gradova ne možemo razumjeti ako ne uzimamo u obzir njihova okolna velegradska područja, koja moraju djelovati kao cjelina da bi se poboljšala resursna učinkovitost u gradovima.

Europska komisija intenzivno radi na svojoj inicijativi za bolju regulativu. Imate li kakvih prijedloga u tom području? Smatrate li da je potrebno reformirati europski semestar kako bi se bolje uzeli u obzir regije i gradovi, ciljevi kohezijske politike i provedba europskog zelenog plana?

Kao prvo, želio bih pojasniti da bolja regulativa ne podrazumijeva deregulaciju. Nema sumnje da Europa današnjice mora biti učinkovitija, a pandemija uzrokovana koronavirusom na to je dodatno skrenula pozornost. Jedini je način da se to postigne jačanje suradnje i koordinacije između raznih razina vlasti, odnosno europske i nacionalne, ali i regionalne i lokalne. To je svakako prvi korak prema boljoj regulativi! Na primjer, europski semestar, europski proces u okviru kojeg se svake godine sastavljaju konkretne gospodarske preporuke za države članice EU-a, ne može ostati samo birokratski postupak u kojem nema demokratske kontrole i koji nije čvrsto povezan s europskim regijama. Zato mi u Europskom odboru regija želimo da regije i gradovi budu službeno uključeni u izradu nacrta tih preporuka. Također tražimo da se Europskom parlamentu daju ovlasti da u potpunosti odigra svoju ulogu u pogledu demokratskog nadzora, što trenutno nije slučaj. Povrh toga, kad je riječ o temama, postavlja se pitanje zašto u okviru europskog semestra donedavno nisu bile uključene konkretne preporuke u pogledu javnih ulaganja, solidarnosti ili ciljeva održivog razvoja, naročito kad tekuća kriza pokazuje koliko bi to bilo korisno. Moramo promijeniti taj pristup kako bismo se prilagodili stvarnim potrebama naših građana i teritorija i odgovarali na njih. To je jedini način da se europski zeleni plan provede, a da pritom nitko ne bude zapostavljen.

Osnovne informacije

Povelja iz Leipziga o održivim europskim gradovima , usvojena 2007. tijekom njemačkog predsjedanja Vijećem EU-a, doprinijela je utvrđivanju koncepta integriranog urbanog razvoja na razini EU-a te je imala velik utjecaj na razvoj inicijativa EU-a kao što je plan za gradove .

Nova povelja iz Leipziga usvojena je 30. studenoga 2020. na neformalnom sastanku ministara nadležnih za urbani i teritorijalni razvoj.

U obnovljenoj verziji razmatra se utjecaj pandemija na gradove raznih veličina i potencijalno povećanje teritorijalnih nejednakosti do kojeg to može dovesti. U novom dokumentu zalaže se za načela integriranog, lokaliziranog i višerazinskog upravljanja.

U obnovljenoj povelji uvažava se činjenica da okolna ruralna područja gradovima mogu donijeti velike prednosti. U novoj verziji Povelje iz Leipziga izričito se prepoznaje važnost promicanja „digitalne kohezije” u Europi, kako za građanstvo tako i za područja.

U Novoj povelji iz Leipziga priznaje se valjanost triju stupova (bolja regulativa, bolje financiranje i bolje znanje) plana EU-a za gradove, koji su utvrđeni Amsterdamskim paktom.

U drugom polugodištu 2020. njemačko predsjedništvo Vijeća EU-a uvažilo je preporuku OR-a da se iznesu zaključci Vijeća o Povelji iz Leipziga te planu EU-a za gradove i njegovoj povezanosti s Teritorijalnim programom EU-a. Vijeće ministara za okoliš EU-a zaprimilo ih je i usvojilo 17. prosinca 2020.

Kontakt za medije: pressecdr@cor.europa.eu

Share: