Lokalne vlasti pozivaju Europsku komisiju da predloži konkretne ciljeve za smanjenje energetskog siromaštva do 2030. i za njegovo iskorjenjivanje do 2050. godine

Energetsko siromaštvo jedan je od najvećih društvenih izazova koji izravno utječe na zdravlje i pogađa oko 54 milijuna Europljana ( EK ). Visoke cijene energije, niski dohoci i loše izolirani, vlažni i nezdravi stambeni prostori uzrok su viših stopa energetskog siromaštva. Cijena električne energije u većini se zemalja tijekom proteklog desetljeća znatno povećala, što u kombinaciji s nedavnom gospodarskom i financijskom krizom i lošom energetskom učinkovitošću stambenog fonda u Europi izaziva sve veću zabrinutost zbog energetskog siromaštva u Europi.

Oko 11 % stanovništva EU-a, odnosno 54 milijuna Europljana, pogođeno je energetskim siromaštvom. Unatoč tome, većina zemalja EU-a i dalje ne evidentira i kvantificira osjetljive potrošače energije, niti usmjerava mjere protiv energetskog siromaštva na zadovoljavajući način.

Izrazito zabrinut zbog energetskog siromaštva , Europski odbor regija jednoglasno je usvojio mišljenje „Višerazinsko upravljanje i međusektorska suradnja u borbi protiv energetskog siromaštva“ . Neki od niza prijedloga koji se u njemu iznose jesu: dodatno razraditi europsku definiciju energetskog siromaštva, ciljano ulagati u energetsku učinkovitost, reformirati jedinstveno tržište kako bi osiguralo niske cijene energije za kućanstva te uvesti vremenski ograničene ciljeve za iskorjenjivanje energetskog siromaštva.

Izvjestiteljica Kata Tüttő (HU/PES) , predstavnica Vijeća 12. okruga Budimpešte, izjavila je: „Danas je oko 50 milijuna Europljana prisiljeno birati između grijanja i prehrane, što znači da žive u energetskom siromaštvu . To ima ozbiljne posljedice po zdravlje i dobrobit ljudi, a znamo da su time jače pogođene žene. Pravo na čistu i cjenovno pristupačnu energiju, koje je jedan od 17 ciljeva održivog razvoja, trebalo bi biti zajamčeno svakom građaninu Europe. Ako pojača ulaganja u energetsku učinkovitost radi obnove stambenog fonda u Europi, uvede posebne programe socijalne zaštite te osigura konkurentno jedinstveno tržište koje dobro funkcionira i potrošačima omogućuje niske cijene energije, EU će donijeti izravne koristi i građanima dokazati svoju dodanu vrijednost. Pravedna energetska i klimatska tranzicija u kojoj nitko nije zapostavljen mora započeti iskorjenjivanjem energetskog siromaštva.“

Članovi se slažu da se reguliranje osnovnih cijena energije za potrošače u kućanstvima ne može prepustiti samom tržištu. Radi ograničenja prekomjernih troškova energije, gradovi i regije pozivaju EU da uvede pravne okvire s odgovarajućim alatima koji će državama članicama i lokalnim i regionalnim vlastima omogućiti da osiguraju cjenovno pristupačnu energiju za sve. OR u tom smislu ponavlja poziv Europskog parlamenta upućen Europskoj komisiji da dodatno pojasni u kojim slučajevima države članice smiju intervenirati na tržištu kako bi spriječile da „znatan broj kućanstava“ bude pogođen energetskim siromaštvom.

Lokalni čelnici predlažu moratorij na ukidanje ili obustavu pružanja osnovnih energetskih usluga građanima koji ih nisu u stanju platiti.

Gradovi i regije pozivaju države članice da najkasnije do ožujka 2020. u nacionalno zakonodavstvo prenesu ažuriranu Direktivu o energetskim svojstvima zgrada. Nova Direktiva, koja je stupila na snagu 9. srpnja 2018., sadržava mjere koje će ubrzati stopu obnove zgrada radi uvođenja energetski učinkovitijih sustava te će poboljšati energetska svojstva novih zgrada.

Međutim, članovi podsjećaju na to da bi ažurirana Direktiva trebala biti popraćena dodanim ciljevima i ulagačkim sredstvima radi obnove stambenog fonda u Europi, bez čega napori usmjereni na iskorjenjivanje energetskog siromaštva neće biti dovoljni.

Dostatna količina energije za odgovarajuće grijanje, hlađenje i osvjetljenje te napajanje uređaja osnovne su usluge kojima se jamče pristojan životni standard i zdravlje građana. Energetsko siromaštvo prisutno je kada je kućanstvo pogođeno nedostatkom odgovarajućih energetskih usluga ( EK ).

Lokalni čelnici žele produžiti rok djelovanja Opservatorija za energetsko siromaštvo kako bi on i dalje mogao prikupljati i vrednovati podatke koji će poslužiti kao ključan doprinos za unapređenje politika iskorjenjivanja energetskog siromaštva. Članovi podsjećaju na to da dvije trećine država članica još ne koriste kvantitativne mjere za praćenje razvoja energetskog siromaštva.

Napomena za urednike:

Prema definiciji iz Sporazuma gradonačelnika za klimu i energiju, energetsko siromaštvo jest „situacija u kojoj kućanstvo ili pojedinac zbog kombinacije niskih prihoda, visokih energetskih troškova i niske energetske učinkovitosti stambenog objekta nemaju dostatna sredstva za plaćanje osnovnih energetskih usluga (rasvjete, grijanja, hlađenja, mobilnosti i električne energije) koje osiguravaju dostojan životni standard”. Energetsko siromaštvo treći je stup Sporazuma gradonačelnika za klimu i energiju, koji ima vodeću ulogu u tome da ta tema ostane na dnevnom redu programa za 2030.

Energetsko siromaštvo moglo bi pogoditi gotovo 11 % stanovništva EU-a. Cijela studija dostupna je ovdje.

Informacije o pojedinačnim zemljama možete pronaći u izvješću Europske energetske mreže Energy Poverty in the European Union („Energetsko siromaštvo u Europskoj uniji“) (2019.).

Energetsko siromaštvo poseban je oblik siromaštva kojemu je svojstven niz negativnih posljedica po zdravlje i dobrobit ljudi, pri čemu se respiratorna i kardiovaskularna oboljenja, ali i mentalno zdravlje, pogoršavaju zbog niskih temperatura i stresa povezanog s nepristupačnim cijenama energije, ali njime su pogođena i djeca, što se ogleda u njihovim lošijim obrazovnim rezultatima. Energetsko siromaštvo, u stvari, neizravno utječe na mnoga područja politike, uključujući zdravlje, okoliš i produktivnost. Borba protiv energetskog siromaštva mogla bi donijeti višestruke koristi, uključujući smanjenje sredstava koje vlade izdvajaju za zdravlje, onečišćenja zraka i emisija CO ₂ te povećanje udobnosti i dobrobiti, proračuna kućanstava i gospodarske aktivnosti ( EK ).

U paketu „Čista energija za sve Europljane“ Europska komisija predložila je niz mjera za borbu protiv energetskog siromaštva uz pomoć energetske učinkovitosti, mehanizama za zaštitu protiv isključivanja s mreže, kao i bolju definiciju i praćenje te teme na razini država članica uz pomoć integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova. Zbog toga je pravni okvir EU-a koji se odnosi na energetsko siromaštvo podvrgnut određenim izmjenama. Energetsko siromaštvo spominje se u novoj Direktivi o energetskoj učinkovitosti (2018/2002), novoj Direktivi o energetskim svojstvima zgrada (2018/844) i Uredbi o upravljanju (2018/1999). I Direktiva o električnoj energiji (2009/72) upućuje na energetsko siromaštvo, a njezina je revidirana inačica rezultat političkog dogovora postignutog u prosincu 2018. (Više o toj temi možete pročitati ovdje) .

Prema podacima Opservatorija EU-a za energetsko siromaštvo , glavni su pokazatelji energetskog siromaštva niski izdaci za energiju u apsolutnom smislu , nepodmireni računi za komunalne usluge , visok udio izdataka za energiju u odnosu na prihode i nemogućnost održavanja primjerene temperature u stambenom prostoru .

Cijene električne energije za kućanstva posljednjih dvanaest godina neprestano rastu. Prosječna cijena kilovatsata u EU28 porasla je s 0,18 € u prvom polugodištu 2007. na 0,21 € u drugom polugodištu 2018. (Eurostat), ali s izrazitim razlikama među državama članicama.

Danska (0,31 €), Njemačka (0,30 €), Belgija (0,29 €), Irska (0,25 €) i Španjolska (0,24 €) pet je zemalja s najvišom cijenom kilovatsata kada se uračunaju svi porezi i naknade. Na drugom su kraju ljestvice države članice s najnižom cijenom kilovatsata: Bugarska (0,10 €), Litva (0,10 €), Mađarska (0,11 €), Rumunjska (0,13 €), Malta (0,13 €) i Poljska (0,13 €) (Eurostat) .

„Nepodmireni računi za komunalne usluge“ jedan su od glavnih pokazatelja energetskog siromaštva. Njime se ukazuje na udio kućanstava koji zbog financijskih poteškoća nisu u mogućnosti na vrijeme platiti račune (za grijanje, struju, plin, vodu itd.). Prosječan udio takvih kućanstava u EU28 smanjio se od 2010. do 2017. s 9 na 7 %, ali stanje je i dalje izrazito raznoliko. Godine 2017. čak 38 % Grka , 30 % Bugara i 21 % Hrvata izjavilo je da zbog financijskih poteškoća račune za energiju plaćaju s kašnjenjem. Sljedeće zemlje iznad su prosjeka EU-a koji iznosi 7 %: Rumunjska (16 %), Slovenija (14,3 %), Mađarska (13,9 %) Cipar (13,7 %), Latvija (11,9 %), Poljska (8,5 %) i Španjolska (7,4 %) (Eurostat) .

Direktiva o energetskim svojstvima zgrada (Direktiva 2018/844 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada i Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti).

Kontakt: David Crous | Tel. +32 (0) 470 88 10 37 | david.crous@cor.europa.eu