Kliknite ovdje kako biste dobili automatski prijevod teksta u nastavku.
„Val obnove“ imat će ključnu ulogu u gospodarskom i socijalnom oporavku Europe.  

U ovom intervjuu Enrico Rossi (IT/PES), član Općinskog poglavarstva Općine Signa (Firenca) i bivši predsjednik Regije Toskana (2010. – 2020.), odgovara na šest pitanja o svojem mišljenju o europskoj inicijativi „val obnove“ (eng. Renovation Wave ), koje je Europski odbor regija usvojio u ožujku. Cilj inicijative „val obnove“, koju je Europska komisija pokrenula 14. listopada 2020. , poboljšanje je energetske učinkovitosti stambenog fonda Unije. Ta inicijativa također predstavlja važan element u planu djelovanja za europski zeleni plan . Na zgrade otpada 40 % potrošnje energije u Europi i 36 % emisija stakleničkih plinova pa je njihova obnova ključna za postizanje klimatske neutralnosti EU-a do 2050. U mišljenju koje je sastavio Enrico Rossi gradovi i regije pozivaju na reviziju programa državnih potpora, donošenje fleksibilnijih proračunskih pravila radi maksimalnog povećanja ulaganja i obnove, utvrđivanje podnacionalnih ciljeva za obnovu zgrada i uključivanje obnovljivih izvora energije u projekte obnove. OR i Europska komisija upravo su potpisali akcijski plan za ubrzanje obnove i dekarbonizacije stambenog fonda EU-a.

G. Rossi, počeli ste raditi na valu obnove još prije nekoliko mjeseci, čak i prije nego što je Europska komisija objavila taj dokument, što je znak da ste prepoznali njegovu važnost. Zašto smatrate da je ta strategija važna za europske gradove i regije u 2021.?

Val obnove smatram ključnim elementom za uspjeh europskog zelenog plana i za snažan gospodarski i socijalni oporavak Europe. Gradovi i regije toj strategiji trebaju posvetiti posebnu pozornost iz dva razloga.

Prvi je razlog, nedvojbeno, klima. Danas zgrade u Europi prouzrokuju 40 % potrošnje energije i 36 % emisija stakleničkih plinova. Jasno je da postizanje cilja klimatske neutralnosti do 2050. zahtijeva istinsku revoluciju u urbanističkom planiranju i arhitekturi usmjerenu na zelenu i održivu tranziciju naših područja još od faze osmišljavanja projekata, među ostalim promicanjem i poticanjem ponovne uporabe materijala.

Drugi je razlog gospodarski oporavak usmjeren na suzbijanje nejednakosti. Val obnove prilika je za ponovno pokretanje gospodarstva, otvaranje radnih mjesta i revitalizaciju prostora u našim gradovima. Procjenjuje se da bi mogao dovesti do otvaranja 4 milijuna novih radnih mjesta. Ta je strategija istovremeno idealan alat za ulaganje u socijalno stanovanje i javne građevine, od bolnica do škola. Radi se, dakle, o gospodarskom razvoju, energetskoj održivosti i jačanju socijalne kohezije i solidarnosti.

Val obnove smatra se izvrsnim primjerom zelenog oporavka u kojem se odluke povezane s klimom donose u skladu s potrebom za ponovnim pokretanjem lokalnog gospodarstva. Koji su uvjeti potrebni da se taj potencijal ostvari?

Sredstva na koja EU može računati u narednim godinama izvanredna su ako uzmemo u obzir višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027. i instrument Next Generation EU , poznat i kao plan oporavka. Oni zajedno iznose oko 1 800 milijardi EUR. Međutim, kako bismo u potpunosti iskoristili tu golemu dostupnost resursa i mogućnosti koje proizlaze iz vala obnove, regije moraju biti uključene u planiranje i provedbu nacionalnih planova za oporavak i otpornost.

Insistiramo na višerazinskom upravljanju, pa i u pogledu financiranja. Konkretno bi vrlo korisni bili alat za tehničku pomoć koji bi bio dostupan svim regionalnim i lokalnim vlastima za provedbu strategije, i fleksibilnija proračunska pravila za uprave. Pritom mislim na teritorijalno decentralizirani model ELENA (Europski instrument za lokalnu energetsku podršku) Europske investicijske banke (EIB) i na veću sinergiju između njega i programa EU-a za istraživanja i inovacije Obzor Europa kako bi se omogućio prelazak s dobrih praksi na ulaganja velikih razmjera. EIB mora postati banka za klimu Europske unije i učiniti financiranje dostupnijim, među ostalim pomoću mehanizama decentralizacije na terenu, po mogućnosti po uzoru na regionalne jedinstvene kontaktne točke ili ad hoc urede posvećene određenim projektima.

Kad govorimo o valu obnove prvenstveno mislimo na zgrade, no u Vašem se mišljenju često spominju i četvrti i gradove. Zašto mislite da je ta dimenzija toliko važna?

Strategije energetske učinkovitosti dosad su bile usmjerene na pojedinačne zgrade, ili čak i na pojedinačne stanove. No zahvaljujući valu obnove imamo priliku promijeniti razmjer intervencije. Kako bi ta strategija uistinu djelovala, morat će se pokrenuti zeleni val u cjelokupnim četvrtima. Stoga pozdravljamo Komunikaciju Komisije u kojoj se naglašava važnost pristupa na razini okruga i važnost energetskih zajednica.

U okviru ambiciozne strategije kružnog gospodarstva pruža nam se sjajna prilika za promicanje revitalizacije gradova, zalaganje za „nultu potrošnju“ novog tla i sve veću upotrebu prirodnih rješenja.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nedavno je pokrenula inicijativu „novi europski Bauhaus“ . Kako je ta inicijativa povezana s valom obnove?

Novi europski Bauhaus vrlo je zanimljiva ideja koja može udahnuti dušu urbanoj revitalizaciji i potaknuti na radikalno promišljanje o našim četvrtima, predgrađima i povijesnim središtima. Smatram da se može uspostaviti dijalog između novog europskog Bauhausa i vala obnove o nekim pitanjima koja sam već spomenuo: pristupu na razini okruga i energetskim zajednicama te uključenosti teritorija i građana. Kreativni potencijal izvrsnih mozgova kojima europsko društvo obiluje mogli bismo iskoristiti za veliku preobrazbu koja se želi postići europskim zelenim planom .

U svojem mišljenju pozivate na pojačanu suradnju u području vala obnove između Europskog odbora regija i drugih europskih institucija, počevši s Komisijom. Što OR može učiniti kako bi promicao i podržao provedbu vala obnove?

Zadaća je Odbora dati glas regijama, uključujući i one ruralnije i udaljenije, u postupku donošenja odluka i zakonodavnom postupku EU-a. Val obnove privukao je poseban interes Komisije, koja lokalne i regionalne vlasti prepoznaje kao neizostavnu razinu vlasti za provedbu te strategije. Te su dvije institucije upravo potpisale akcijski plan za pojačanu suradnju kako bi se ubrzala provedba politika zelenog plana i stvorili uvjeti u smislu političke volje, tehničkih kapaciteta i apsorpcije sredstava EU-a i nacionalnih fondova. Akcijskim planom također se želi osigurati da novo zakonodavstvo bude prikladno za brzu provedbu tako što će se na vrijeme otkloniti moguće prepreke i ograničenja i prijeći s razine EU-a na nacionalnu, regionalnu i lokalnu razinu. Isto tako, žele se u potpunosti iskoristiti lokalne inicijative i promicati sinergije među raznim razinama vlasti te jačati odnosi među građanima.

Naglašavate da se strategija vala obnove mora temeljiti ne samo na europskom zelenom planu već i na europskom stupu socijalnih prava. Koliko je važna socijalna dimenzija te urbane revolucije?

Socijalna je dimenzija od ključne važnosti. Borba protiv klimatske krize mora biti borba protiv nejednakosti i za socijalnu pravdu. Ne smijemo nikoga zapostaviti. 17 % Europljana živi u prenapučenim domovima, a 34 milijuna građana zahvaćeno je energetskim siromaštvom. Val obnove trebao bi doprinijeti ostvarenju prava svih građana na cjenovno pristupačno stanovanje u zdravim uvjetima. To je predviđeno 19. načelom europskog stupa socijalnih prava . Na primjer, potrebno je suzbiti fenomen deložacija radi renovacije (eng. renovictions ) koje prisiljavaju mnoge ljude da napuste svoje domove jer se ne mogu nositi s povećanjem najamnine zbog obnove koju su naručili vlasnici.

Zatim, mnogim je našim poduzećima teško suočiti se s izazovima koje donose promjene i potrebom da se naša radna snaga zaštiti promicanjem socijalno održivih načina rekvalifikacije. Cijelom građevinskom sektoru treba pomoći u ispunjavanju postojećih potreba za znanjem, vještinama i tehnologijom te olakšati osnivanje novih inovativnih poduzeća.

Kontakt za medije:

PresseCdr@cor.europa.eu