Kliknite ovdje kako biste dobili automatski prijevod teksta u nastavku.
„Kriza izazvana COVID-om 19 iznijela je na vidjelo neravnopravnost između žena i muškaraca”  

Intervju s Conchom Andreu (ES/PES), izvjestiteljicom OR-a za rodnu ravnopravnost

U ovom intervjuu Concha Andreu Rodríguez (ES/PES), predsjednica autonomne zajednice La Rioja, govori o strategiji EU-a za rodnu ravnopravnost i utjecaju pandemije COVID-a 19 na žene. Concha Andreu izvjestiteljica je za mišljenje koje je ovog tjedna usvojilo Povjerenstvo za socijalnu politiku, obrazovanje, zapošljavanje, istraživanje i kulturu (SEDEC) Europskog odbora regija (OR). Usvajanje na plenarnom zasjedanju očekuje se u listopadu.

Vi ste izvjestiteljica za mišljenje OR-a o strategiji EU-a za rodnu ravnopravnost. Što mislite o prijedlozima Komisije i koje su glavne preporuke iz vašeg mišljenja?

Komunikacija „Unija ravnopravnosti: Strategija za rodnu ravnopravnost 2020. – 2025.“ vrijedno je sredstvo za postizanje istinskog napretka u pogledu rodne ravnopravnosti u Europskoj uniji.

Europska komisija objavila ju je u godini u kojoj se obilježava 25. obljetnica donošenja Pekinške deklaracije i Platforme za djelovanje, prvog univerzalnog akcijskog plana za unapređenje ravnopravnosti žena i muškaraca. Unatoč proteklom vremenu taj je plan i dalje aktualan jer smo još daleko od željenog cilja u području rodne ravnopravnosti. Komunikacija Europske komisije pomoći će nam i u postizanju ciljeva održivog razvoja u kojima je rodna ravnopravnost ključan element uključivog i održivog razvoja.

Međutim, tom bi se strategijom moglo bolje upravljati. Lokalne i regionalne vlasti u velikoj su mjeri zanemarene. Kao glavni akteri u vođenju politika koje izravno utječu na građanstvo, moramo imati odgovarajuću ulogu, pa pozivamo Europsku komisiju da na nas gleda kao na strateške partnere u osmišljavanju, provedbi i praćenju strategije.

Kako biste opisali učinak pandemije COVID-a 19 na žene?

Nakon ovih mjeseci koje sam proživjela u prvim redovima borbe protiv COVID-a 19 u svojoj regiji, koja se među prvima u Španjolskoj našla na udaru pandemije i teško je pogođena, mogu reći da ova kriza ima više vrlo različitih aspekata. Nije riječ samo o zdravstvenoj ili gospodarskoj krizi. Morali smo rješavati i probleme socijalne prirode koji proizlaze iz neravnopravnosti.

COVID nije povećao neravnopravnost, ali je iznio na vidjelo, i to vrlo jasno, neravnopravnosti koje su već postojale, a rodna neravnopravnost jedna je od najizraženijih. U sve dijelove mišljenja uključili smo točke o COVID-u u kojima smo pisali o rodno uvjetovanom nasilju koje se pogoršalo uslijed mjera ograničenja kretanja, o poteškoćama na koje mnoge žene posvuda u EU-u nailaze u usklađivanju rada od kuće s obvezama skrbi, o činjenici da su tijekom pandemije upravo žene obavljale poslove koji su najizloženiji zarazi (zdravstvene usluge, skrb za djecu i starije osobe, rad u kućanstvu i trgovinama...), o stanju nezaštićenosti koje se pogoršalo za žene u zemljama u razvoju i tako dalje.

Strategija je pripremljena i objavljena prije izbijanja krize javnog zdravlja uzrokovane COVID-om 19. U tom smislu možemo reći da je sada nepotpuna te je potrebno utvrditi da je kriza samo povećala vidljivost već postojećih neravnopravnosti između žena i muškaraca. Pouka koju bismo iz toga trebali izvući je da trebamo predvidjeti sredstva koja bi u trenucima budućih kriza omogućila otpornost u pogledu rodnih odnosa.

Vi ste prva predsjednica autonomne zajednice La Rioja. Kako regionalna vlada promiče rodnu ravnopravnost?

Uspostavili smo prvo tijelo za ravnopravnost u okviru regionalne vlade: Glavnu upravu za ravnopravnost, koja koordinira aktivnosti u području ravnopravnosti putem Međuresornog povjerenstva za ravnopravnost, tijela u kojem su zastupljena sva ministarstva koja promiču mjere za ravnopravnost u raznim sektorima. To nam omogućuje da se bavimo specifičnim aspektima neravnopravnosti kad je riječ, primjerice, o ruralnim krajevima, zapošljavanju i ravnoteži između poslovnog i privatnog života te o kulturi.

Osim što radimo na uključivanju rodnog pristupa u svakodnevni rad javne uprave, što je izuzetno bitno, promičemo osmišljavanje regulative koja će osigurati trajnu prisutnost rodne dimenzije u svim područjima javne uprave i poticati ravnopravnost kod drugih socijalnih partnera. S druge strane, smatramo da je za promicanje ravnopravnosti na regionalnoj razini od presudne važnosti osvješćivanje i opća edukacija u pogledu ravnopravnosti; pravni progon i kažnjavanje važan su i nužan aspekt, ali smatram da do istinske promjene može doći samo ako se društvo poistovjeti s idealima i načelima ravnopravnosti i raznolikosti.

Kako bismo ostvarili te ciljeve, radimo na Zakonu o ravnopravnosti i sudjelujemo u inicijativama za zaštitu tog načela, kao što je manifest „Gdje su žene?” . Riječ je o inicijativi koju je pokrenuo Ured Europskog parlamenta u Španjolskoj u kojoj se u godišnjem izvješću analizira koliko je žena sudjelovalo u javnim događanjima u kojima je nastupilo više govornika. Cilj je te inicijative iz godine u godinu povećati broj žena sudionica, a dosad joj se pridružilo više od 150 institucija, medija, poduzeća, subjekata itd.

Što Europski odbor regija i druge institucije EU-a mogu učiniti na europskoj razini?

Trenutno je pokrenuta rasprava o strategiji koju trebaju usvojiti Vijeće i Europski parlament. Odbor regija tom procesu doprinosi ovim mišljenjem , ali osim što sudjelujemo u postupku usvajanja strategije, mi kao regionalne i lokalne vlasti tražimo da se uvaži naša uloga ključnih partnera u njezinoj provedbi.

U okviru naših odgovornosti za vođenje javnih politika, u njihovom razvoju uzimamo u obzir rodnu dimenziju. U mišljenju smo iznijeli niz zahtjeva za europske institucije, tražimo da nas se na strukturiran način uključi u mrežu Europske unije za sprečavanje rodno uvjetovanog nasilja i u provedbu kampanje podizanja svijesti i komunikacije koja će se pokrenuti na europskoj razini u svrhu borbe protiv rodnih stereotipa. Također tražimo odgovarajuće financiranje rodnih politika korištenjem programa predviđenih u višegodišnjem financijskom okviru.

Udio žena u članstvu Odbora vrlo je malen, što u određenoj mjeri odražava slabu zastupljenost žena na položajima lokalnih i regionalnih zastupnika i zastupnica. Iako se to mijenja, posvuda u Europi broj žena na položajima s političkom odgovornošću vrlo je malen. Odbor regija trebao bi usvojiti strategiju za rodnu ravnopravnost, kao što su to već učinile neke njegove političke stranke, čime bi se dao jasan znak da se stanje mora promijeniti.

Također smo idealna platforma na kojoj europske lokalne i regionalne vlasti mogu iznositi i razmjenjivati dobre prakse u području rodnih pitanja. Moramo nastaviti poticati tu ulogu Odbora kao prostora za raspravu i razmjenu iskustava kako bi sve regije i građanstvo moglo pristupiti povratnim informacijama i upoznati se s mjerama koje bismo mogli primijeniti na naša područja.

Kontakt:

Lauri Ouvinen

Tel. +32 473536887

lauri.ouvinen@cor.europa.eu