Kliknite ovdje kako biste dobili automatski prijevod teksta u nastavku.
Održivost mora biti vodeće načelo za Europu  
Gradovi i regije pozivaju na to da ciljevi održivog razvoja, koje je Europsko vijeće zanemarilo, budu u središtu sljedeće dugoročne strategije za Europu

Tijekom rasprave s potpredsjednikom Europske komisije Jyrkijem Katainenom održane u okviru lipanjskog plenarnog zasjedanja Europskog odbora regija (OR) uglavnom je bilo riječi o tome kako ostvarenje ciljeva održivog razvoja učiniti temeljem dugoročne strategije EU-a za održivu Europu do 2030. Članovi OR-a usto su usvojili mišljenje Arnoldasa Abramavičiusa (LT/EPP) o ulozi regija i gradova u lokalizaciji ciljeva održivog razvoja.

Sedamnaest ciljeva održivog razvoja, koje je Opća skupština Ujedinjenih naroda usvojila u rujnu 2015., predstavljaju smjernice za budući gospodarski i socijalni razvoj planeta. Svaki od 17 ciljeva sadržava posebne ciljne vrijednosti (ukupno 169), a svrha im je okončanje siromaštva, zaštita okoliša i osiguravanje blagostanja do 2030. U siječnju 2019. Europska komisija predstavila je dokument za razmatranje o održivijoj Europi u kojemu se predlažu tri scenarija za ostvarenje ciljeva i ciljnih vrijednosti. Jedan od predloženih scenarija bio je taj da EU usvoji sveobuhvatnu strategiju za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja. Europski odbor regija želi ići korak dalje.

„Ako EU želi pokazati da pravednost i klimatske promjene shvaća zaista ozbiljno, održivost mora biti više od puke bilješke na kraju stranice: mora biti naš kompas za sljedeće desetljeće. Iako države članice EU-a nažalost nisu imale političku hrabrost da se u potpunosti obvežu na ostvarenje ciljeva održivog razvoja do 2030., naš će Odbor i dalje ukazivati na to da ne postoji alternativa: moramo izgraditi održiv EU u partnerstvu s regijama i gradovima“, poručio je predsjednik OR-a Karl Heinz Lambertz .

S obzirom na to da se 65 % od 169 ciljnih vrijednosti sadržanih u 17 ciljeva održivog razvoja ne može postići bez sudjelovanja podnacionalnih aktera ( UN ), pristupi odozdo prema gore i višerazinsko upravljanje od presudne su važnosti za postizanje ambicioznih ciljeva postavljenih u Programu Ujedinjenih naroda za 2030. Istraživanje o lokalnim i regionalnim doprinosima ciljevima održivog razvoja, koje je OR nedavno proveo u suradnji s Organizacijom za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), pokazuje da se 59 % ispitanika nalazi u postupku provedbe ciljeva održivog razvoja.

Jyrki Katainen , potpredsjednik Europske komisije za zapošljavanje, rast, ulaganja i konkurentnost, izjavio je: „Odbor regija i naši gradovi, općine i regije naši su važni partneri u provedbi i razvoju inovacija. Bez tih bliskih odnosa ne bismo mogli postići iste ciljeve koje smo dogovorili na razini EU-a.“ Dodao je i da „inovacije dolaze iz regija. Sve se inovacije događaju u nekom gradu ili nekoj općini.“

„Mnoge su regije EU-a predvodnice u lokalizaciji ciljeva održivog razvoja. Time su pokazale da su regije i gradovi ključni ne samo kao provoditelji nego i tvorci politika najbliži svojim građanima, poduzećima i lokalnim zajednicama. Ciljevi mnogih regija ambiciozniji su od nacionalnih ciljeva. Kao primjer može poslužiti moj rodni grad Espoo, drugi najveći grad u Finskoj, koji u okviru UN-ove Platforme za gradove predvodnike u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja 25+5 namjerava ostvariti ciljeve Programa UN-a za 2030. do 2025. godine, ali i pružati podršku drugima u procesu transformacije, i to globalno“, poručio je prvi potpredsjednik Europskog odbora regija Markku Markkula .

„Cilj da se nikoga ne zapostavi iziskivat će uključivanje ciljeva održivog razvoja u sve politike EU-a, kao i potporu i integraciju regionalnih, nacionalnih i europskih fondova. Za izgradnju održivijeg i uključivijeg modela za Europu potrebne su dalekosežne strukturne reforme. Usklađivanje europskog semestra i snažne kohezijske politike za sve regije s jedne strane s ciljevima održivog razvoja s druge strane ključno je za uspješno provođenje tih ciljeva na terenu, pod uvjetom da se temelji na pravno obvezujućem kodeksu ponašanja za partnerstvo između svih razina vlasti. Alati već postoje, ali nam treba politička volja za to da se ciljevi održivog razvoja postave kao prioriteti“, kazao je Arnoldas Abramavičius (LT/EPP), izvjestitelj za OR-ovo mišljenje „Ciljevi održivog razvoja: osnova za dugoročnu strategiju EU-a za održivu Europu do 2030.“ i član Općinskog vijeća Zarasaija.

Posebno mišljenje OR-a čija će tema biti stup ciljeva održivog razvoja koji se odnosi na planet bit će na dnevnom redu plenarnog zasjedanja 8. i 9. listopada 2019.

Kontekst:

Mišljenje „Ciljevi održivog razvoja: osnova za dugoročnu strategiju EU-a za održivu Europu do 2030.“ predstavlja odgovor OR-a na Dokument za razmatranje o održivijoj Europi do 2030. , koji je Europska komisija predstavila u siječnju 2019. U tom se dokumentu predlažu tri scenarija za poticanje rasprave o daljnjem postupanju u vezi s ciljevima održivog razvoja u EU-u. Ta tri scenarija su:

1. sveobuhvatna strategija EU-a za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja na kojoj se temelji djelovanje EU-a i njegovih država članica;

2. Komisija nastavlja uključivati ciljeve održivog razvoja u sve relevantne politike EU-a, ali bez obvezivanja država članica na djelovanje;

3. stavljanje većeg naglaska na vanjsko djelovanje i konsolidacija postojeće ambicije u pogledu održivosti na razini EU-a.

Kontakt:

Carmen Schmidle

Tel. +32 (0)494 735787

carmen.schmidle@cor.europa.eu