Kliknite ovdje kako biste dobili automatski prijevod teksta u nastavku.
Val obnove: Gradovi i regije spremni ostvariti rezultate  

Europski odbor regija poziva Europsku komisiju i države članice da uspostave jednostavnije i brže mehanizme financiranja kako bi lokalne i regionalne vlasti mogle pokrenuti projekte obnove

Europski odbor regija (OR) jednoglasno je usvojio mišljenje o valu obnove , planu EU-a za poboljšanje energetske učinkovitosti europskog fonda zgrada. Na zgrade otpada 40 % potrošnje energije u Europi i 36 % emisija stakleničkih plinova pa je njihova obnova ključna za postizanje klimatske neutralnosti EU-a do 2050. Gradovi i regije pozivaju na reviziju programa državnih potpora, donošenje fleksibilnijih proračunskih pravila za maksimalno povećanje ulaganja i obnove, utvrđivanje podnacionalnih ciljeva za obnovu zgrada i integraciju obnovljivih izvora energije u projekte obnove.

Nakon rasprave održane na plenarnom zasjedanju s povjerenikom EU-a za energetiku Kadrijem Simsonom, izvjestitelj OR-a za mišljenje o valu obnove , član Općinskog poglavarstva Općine Signa (Firenca) i bivši predsjednik Regije Toskana (2010. – 2020.) Enrico Rossi (IT/PES) izjavio je: „Zeleni oporavak počinje u našim domovima. S valom obnove kao temeljnim stupom zelenog plana možemo ponovno pokrenuti gospodarstvo, otvoriti 160 000 radnih mjesta u građevinskom sektoru i boriti se protiv energetskog siromaštva, istodobno ispunjavajući ciljeve u području klimatske neutralnosti. Moramo osigurati da se sredstva novog višegodišnjeg financijskog okvira i plana oporavka te nacionalna i regionalna sredstva upotrebljavaju sinergijski i ne preusmjeravaju u druge svrhe. Da bismo u tome uspjeli, gradovi i regije moraju imati ključnu ulogu. Zato su nam potrebni konkretni alati, poput instrumenta za lokalnu tehničku pomoć, dostupnog svim lokalnim i regionalnim vlastima za provedbu vala obnove, ali i osposobljavanje radnika, posebno u malim i srednjim poduzećima, kako bi se doprinijelo otvaranju novih radnih mjesta.”

OR poziva Europsku komisiju i države članice da uspostave izravne mehanizme financiranja kako bi lokalne i regionalne vlasti mogle pokrenuti projekte obnove. Također poziva na provedbu najavljene revizije europskih programa državnih potpora za energetsku učinkovitost zgrada radi prevladavanja postojećih prepreka ulaganjima.

Gradovi i regije pozivaju Europsku komisiju da s državama članicama surađuje na uspostavi fleksibilnijih proračunskih pravila za lokalne i regionalne uprave i tako poveća njihovu sposobnost ulaganja u obnovu postojećih zgrada i u nove socijalne stanove. Također ističe da za provedbu vala obnove Komisija i države članice moraju pružiti znatnu potporu građevinskom sektoru kako bi se popunile praznine u znanju u području vještina, tehnologije i prekvalifikacije radnika.

U okviru vala obnove svim lokalnim i regionalnim vlastima mora biti dostupna solidna tehnička pomoć. Članovi i članice zalažu se i za jačanje i decentralizaciju EIB-ova instrumenta ELENA racionalizacijom modela jedinstvene kontaktne točke kako bi se pružila tehnička pomoć svim lokalnim i regionalnim vlastima i poduzećima.

U OR-ovu se mišljenju Europska komisija i države članice pozivaju da val obnove u potpunosti uključe u programe za oporavak i otpornost i europske strukturne i investicijske fondove (ESIF).

Dodatni prijedlozi OR-a za uspješno uvođenje vala obnove u svako područje:

  • mjere za izbjegavanje deložacija radi obnove; Europska komisija i sve razine vlasti moraju spriječiti prijenos troškova obnove na stanare. Stoga predlaže da se povećanje najamnine kompenzira uštedom energije;
  • OR poziva Europsku komisiju da od država članica zatraži da razvijanjem djelotvornih dijaloga o klimi i energiji u potpunosti i učinkovito uključe regionalne i lokalne vlasti u pripremu i provedbu svojih nacionalnih planova oporavka i otpornosti;
  • val obnove mora se provoditi i u manje urbaniziranim, udaljenijim područjima, uključujući ruralne zajednice;
  • poticanje kružnih procesa u građevinskom sektoru i jačanje mehanizama certificiranja kojima se potiče odabir građevinskih materijala i tehnika na temelju njihova životnog ciklusa;
  • jačanje lokalnih energetskih zajednica i proizvođača potrošača decentralizacijom proizvodnje energije i poticaja za razvoj modela najamnine koja uključuje troškove vode, struje itd. (eng. warm rent ), temeljnog načela koje se primjenjuje u Švedskoj i Finskoj, pri čemu se vlasnike nekretnina potiče da štede energiju uz istodobno osiguravanje odgovarajućih uvjeta u stambenom prostoru;
  • širenje analize energetskog siromaštva izvan okvira pojedinačnih kućanstava i korištenje modela „ekološki prihvatljivih proizvodnih područja” kao korisne reference za uključivanje proizvodne industrije u val obnove;
  • pružanje znatne potpore građevinskom sektoru, koji je teško pogođen krizom i u kojem često djeluju mala poduzeća;
  • ambiciozniji napori za dekarbonizaciju grijanja i hlađenja stambenih zgrada, na koje otpada više od 80 % ukupne energetske potrošnje zgrada u EU-u;
  • članovi i članice pozdravljaju klimatski pakt i obvezuju se podržati njegovo uvođenje, posebno uključivanjem građana. OR uviđa temeljnu ulogu klimatskog pakta u jamčenju djelotvorne provedbe vala obnove te dostupnosti kapaciteta i alata lokalnim i regionalnim vlastima;
  • članovi i članice pozivaju Europsku komisiju da nastavi promicati uvođenje sustava gospodarenja energijom i informacijskog modeliranja zgrada;
  • razvoj sustavne primjene kriterija zelene javne nabave za sektor zgrada kako bi se postiglo brzo smanjenje energetske potrošnje i osigurala široka primjena održivijih modela upravljanja;
  • podaci o energetskoj potrošnji zgrada trebali bi biti besplatni i lako dostupni u cijelom EU-u;
  • postavljanje podnacionalnih ciljeva za integraciju obnovljivih izvora energije u zgrade;
  • OR podržava prijedlog o uvođenju pokazatelja pripremljenosti za pametne tehnologije kako bi se ocijenila spremnost zgrada za integraciju pametnih tehnologija, a vlasnike zgrada i stanare obavijestilo o rezultatima;
  • ažuriranje okvira energetskih certifikata kako bi se povećao udio zgrada koje imaju energetske certifikate;
  • zakonodavni zahtjevi za kupnju i obnovu svih postojećih javnih zgrada, minimalni standardi energetske učinkovitosti i obvezni ciljevi za godišnje stope obnove moraju biti fleksibilni kako bi se uzele u obzir različite značajke zgrada i okolnosti svakog područja.

Osnovne informacije

Procjenjuje se da 34 – 50 milijuna europskih građana živi u energetskom siromaštvu. U mišljenju o valu obnove OR Europskoj komisiji i državama članicama predlaže da se energetsko siromaštvo računa na podregionalnoj razini.

Iako se 75 % postojećih zgrada u EU-u smatra energetski neučinkovitima, trenutačno ih se svake godine obnavlja samo 1 %. Procjenjuje se da val obnove do 2030. može otvoriti dodatnih 160 000 radnih mjesta u građevinskom sektoru. 

Obnova fonda zgrada EU-a, zajedno s dekarbonizacijom prometnog sektora i ozelenjivanjem gradova, ključni je prioritet zelenog plana , ne samo zbog svojeg potencijala da smanji potrošnju energije i emisije CO 2 već i kao pokretača održivog rasta i otvaranja radnih mjesta. Građevinski sektor najveći je generator radnih mjesta na milijun uloženih eura (prema podacima Međunarodne agencije za energiju, IEA 2020. ).

Val obnove pokrenut je 14. listopada 2020. komunikacijom Europske komisije „Val obnove za Europu – ozelenjivanje zgrada, otvaranje radnih mjesta, poboljšanje života“ . Riječ je o ključnom stupu plana provedbe europskog zelenog plana.

Cilj je vala obnove ukloniti prepreke obnovi zgrada. Grupa financijskih institucija za energetsku učinkovitost ( EEFIG ) identificirala je šest vrsta prepreka: strukturne prepreke, prepreke u informiranju, nefunkcioniranje tržišta, nedostatak stručnog znanja, kombinacija čimbenika koji otežavaju objedinjavanje projekata i/ili primjenu učinkovitijih lokalnih pristupa te regulatorne prepreke. Sve te prepreke izravno utječu na lokalne i regionalne vlasti i ograničavaju njihovu sposobnost da više ulažu u energetski učinkovite projekte.

Obnova zgrada jedan je od ključnih prioriteta nove inicijative Europskog odbora regija „Zeleni plan na lokalnoj razini“ , čiji je cilj staviti gradove i regije u središte tranzicije EU-a na klimatsku neutralnost. Zeleni plan na lokalnoj razini pokrenut je 15. lipnja 2020. osnivanjem posebne radne skupine sastavljene od 13 članova i članica . Priopćenje za medije možete pročitati ovdje . Na našoj internetskoj karti pogledajte 200 najboljih praksi u području provedbe zelenog plana.

Kontakt:

David Crous

david.crous@cor.europa.eu

+32 (0) 470 88 10 37

Share: