Kliknite ovdje kako biste dobili automatski prijevod teksta u nastavku.
Regije iznose prijedloge o većem prilagođavanju kohezijske politike EU-a za razdoblje 2021. – 2027. potrebama građana  

Kako bi se smanjile nejednakosti i otvorilo više mogućnosti za sve europske građane, Europski odbor regija (OR) želi da kohezijska politika bude jednostavnija i fleksibilnija te da se ne koristi kao kazna ili poticaj za ostvarivanje ciljeva nepovezanih s uključivim održivim razvojem. Zahtjevi za poboljšanje i zakonodavni amandmani na prijedloge Europske komisije o kohezijskoj politici za razdoblje 2021. – 2027. dio su četiri različita mišljenja koja su lokalni i regionalni čelnici usvojili na plenarnoj sjednici OR-a 5. prosinca.

Kohezijska politika, koja do 2020. raspolaže iznosom od 378 milijardi eura, glavni je instrument EU-a za promicanje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije, uključivanje lokalnih aktera u zajedničke strategije rasta te povećanje vidljivosti djelovanja EU-a u svim zajednicama – a to će i ostati u idućem desetljeću. Potvrđujući svoje protivljenje smanjenju od 10 % koje je predložila Komisija, lokalni su čelnici danas iznijeli konkretne prijedloge za povećanje djelotvornosti te politike.

„Prijedlozi koji su danas izneseni modernizirat će kohezijsku politiku, pojednostaviti je i poboljšati, što dokazuje predanost europskih regija i gradova jačanju te politike koja tako postaje spremna za budućnost. Potrebno je više fleksibilnosti i podijeljenog upravljanja kako bi sve razine vlasti zajednički raspodjeljivale sredstva, čime bi se osiguralo da EU ima učinak kakav naši građani očekuju. Na taj će način kohezijska politika moći svladavati izazove s kojima se Europa suočava danas i one s kojima će se suočavati u budućnosti”, poručio je predsjednik Karl-Heinz Lambertz (BE/PES).

Povjerenica za regionalnu politiku Corina Crețu dodala je: „Dragocjen rad Europskog odbora regija o budućnosti kohezijske politike pridonio je ubrzanju tempa pregovora. Pozdravljam njegov konstruktivan pristup prijedlogu Komisije, a posebno podršku koju je izrazio snažnom načelu partnerstva, lokalnom razvoju i sporazumima o partnerstvu u svim državama članicama. Od samog početka rasprave o budućnosti Europske unije, Odbor je bio jedan od najglasnijih zagovornika kohezijske politike, što je potvrdio svojim presudnim doprinosom Savezu za koheziju. Uvjerena sam da će naša dobra suradnja i dalje biti plodonosna te da će pripremiti teren za snažnu kohezijsku politiku”.

Lokalni i regionalni čelnici ocijenili su zakonodavne prijedloge za razdoblje 2021. – 2027. koje je Europska komisija iznijela u svibnju te su izložili svoje stajalište o tome kako poboljšati opće odredbe koje se odnose na glavne fondove EU-a (Uredba o zajedničkim odredbama), Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond plus i Europski fond za teritorijalnu suradnju.

Uredba o zajedničkim odredbama (UZO)

U mišljenju za čije su sastavljanje bili zaduženi Catiuscia Marini (IT/PES), predsjednica Regije Umbrije, i Michael Schneider (DE/EPP), državni tajnik i predstavnik savezne zemlje Sachsen-Anhalt pri Saveznoj vladi, tvrdi se da kohezijska politika mora postati jednostavnija i fleksibilnija, i to smanjenjem administrativnog opterećenja korisnika i upravitelja fondova. „No pojednostavljenjem se ne smije ugroziti uključenost regija, gradova i lokalnih dionika“, poručila je gđa Marini i dodala: „Načela partnerstva i višerazinskog upravljanja moraju i dalje biti temelj i demokratska prednost glavnog europskog investicijskog alata.“ Stoga je nužno u potpunosti provesti Kodeks ponašanja.

„Očito su nužne više stope sufinanciranja za tri kategorije regija kako bi se povećala privlačnost kohezijske politike“, kazao je g. Schneider i istaknuo sljedeće: „Stoga se Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) treba ponovno uključiti u Uredbu o zajedničkim odredbama kako bi se povećale sinergije s drugim fondovima.“

U mišljenju Odbor ujedno tvrdi i sljedeće:

nijedna se regija EU-a ne bi trebala suočiti s nerazmjernim smanjenjem financijskih sredstava nakon 2020. Mjere zaštite koje predlaže Komisija kako bi se ograničili gubici pojedinačnih država članica trebale bi se umjesto na nacionalnoj primijeniti na regionalnoj razini;

potrebno je zadržati sufinanciranje na dosadašnjoj razini: EU treba pokrivati najviše 85 % troškova projekata u slabije razvijenim i najudaljenijim regijama te u okviru Kohezijskog fonda i cilja koji se odnosi na europsku teritorijalnu suradnju, 70 % troškova u regijama u tranziciji i 50 % u razvijenijim regijama;

treba zadržati trenutačno pravilo n+3, prema kojem se financijska sredstva EU-a povlače ako se planirani troškovi ne ostvare u roku od 3 godine. Prijedlog Komisije da se taj rok skrati na dvije godine doveo bi do preklapanja između zatvaranja programa za razdoblje 2014. – 2020. i prvog „n+2 cilja“ novih programa, što bi upraviteljima uzrokovalo veliko administrativno opterećenje;

„makroekonomska uvjetovanost“, kojom se omogućuje zamrzavanje europskih strukturnih i investicijskih fondova u zemljama čije se nacionalne vlasti ne pridržavaju fiskalne discipline u EU-u, mora se izostaviti iz nove uredbe jer se time lokalna tijela kažnjavaju zbog odluka na koje ne utječu te se u realizaciju planova ulaganja uvodi kontraproduktivna nesigurnost.

Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) i Kohezijski fond

Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) – trenutačno najmoćniji investicijski fond EU-a (s oko 200 milijardi EUR tijekom sedam godina) – i Kohezijski fond – namijenjen zemljama čiji je bruto domaći proizvod po stanovniku manji od 90 % prosjeka EU-a – moraju i dalje biti usmjereni na gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju. U mišljenju izvjestitelja Michiela Rijsbermana (NL/ALDE), ministra u regionalnoj vladi pokrajine Flevoland, regije i gradovi zahtijevaju da se smanjenje sredstava za Kohezijski fond u visini od 46   % koje Komisija predlaže mora revidirati i ograničiti te da se mora osigurati stabilan proračun za EFRR (+ 1 %). „Kako bismo u većoj mjeri zadovoljili potrebe naših zajednica, tematska koncentracija, kojom se sredstva EFRR-a usmjeravaju na odabrane političke ciljeve, ne bi se trebala primjenjivati na nacionalnoj razini, u skladu s prijedlogom Komisije, već na regionalnoj razini“, istaknuo je g. Rijsberman i objasnio: „Primjenom tematske koncentracije na nacionalnoj razini centralizirao bi se mehanizam raspodjele te bi to bilo u suprotnosti s lokaliziranim pristupom kohezijske politike.“

Regije i gradovi EU-a smatraju da:

Uredbom o zajedničkim odredbama i pravilima za konkretne fondove trebala bi se osigurati komplementarnost između EFRR-a, EPFRR-a i ESF-a te omogućiti sinergije u provođenju inicijativa na području integriranih teritorijalnih ulaganja i lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice;

fondovi trebaju postati „zeleniji“ te regijama omogućavati financiranje mjera za prilagodbu klimatskim promjenama, uključujući promicanje otpornosti na prirodne katastrofe;

države članice moraju u svoje odluke o mogućem prijenosu sredstava iz EFRR-a ili KF-a na druge instrumente ili programe EU-a uključiti lokalne i regionalne partnere, u skladu s načelom partnerstva. Predloženi prijenos 5 % sredstava iz EFRR-a ili KF-a na instrument InvestEU i dodatnih 5 % sredstava dodijeljenih EFRR-u na programe EU-a kojima izravno upravlja Komisija treba se ostvariti u dogovoru s regijama i gradovima te se time trebaju zadovoljiti konkretne lokalne potrebe;

usmjerenost na održivi urbani razvoj mora se ojačati dodjeljivanjem najmanje 6 % nacionalnih sredstava iz EFRR-a tom cilju, u skladu s prijedlogom Komisije;

EFRR-om se trebaju rješavati ozbiljne i trajne prirodne ili demografske poteškoće  te regijama omogućiti financiranje mjera za prilagodbu klimatskim promjenama, uključujući promicanje otpornosti na prirodne katastrofe.

Europski socijalni fond (ESF) plus

U mišljenju za čije je sastavljanje bila zadužena predsjednica Vlade Autonomne zajednice Andaluzije Susana Díaz Pacheco (ES/PES) pozdravlja se izravna poveznica između fonda ESF+, europskog stupa socijalnih prava i koordinacije makroekonomskih politika država članica u okviru europskog semestra kao način za poticanje europske socijalne dimenzije europskog semestra i kohezijske politike. Regije i gradovi žele da socijalna kohezija i dalje bude glavni cilj ESF-a te zahtijevaju da se ojača poveznica s preporukama po zemljama koje Komisija iznosi u okviru europskog semestra kako bi se pridonijelo boljem ostvarivanju tog prioriteta. Potrebe građana moraju biti na prvom mjestu.

Lokalni i regionalni čelnici u mišljenju zahtijevaju sljedeće:

odgovarajuća financijska sredstva radi ispunjavanja dodatnih ciljeva utvrđenih za ESF+. Dodavanje novih zadaća uz istu razinu dodijeljenih sredstava dovelo bi do znatnih rezova i umanjilo učinak;

financijsku integraciju fonda ESF+ s EFRR-om i Kohezijskim fondom. Razdvajanje koje predlaže Komisija moglo bi dovesti do raspada kohezijske politike, čime bi se pogoršali negativni učinci odluke o izdvajanju EPFRR-a donesene proteklih godina;

otvaranje fonda ESF+ socijalnim inovacijama, u skladu s prijedlogom Komisije. No sposobnost glavnih aktera da osmišljavaju, provode i evaluiraju programe na tom području mora se proaktivno jačati;

odgovarajuće uvažavanje rada koji gradovi i regije obavljaju u pogledu socioekonomske integracije imigranata, posebno u područjima uz vanjske granice.

Europska teritorijalna suradnja

U mišljenju izvjestiteljice Marie-Antoinette Maupertuis (FR/EA), članice Izvršnog vijeća Korzike, Odbor pozdravlja odluku da se ta temeljna politika EU-a regulira posebnom uredbom. Gđa Maupertuis ujedno je poručila da „regije i gradovi odbacuju prijedlog Komisije da se proračun ETS-a smanji za 1,847 milijardi eura“ te je ustvrdila: „Odbor je odlučan u namjeri da surađuje s Europskim parlamentom i Vijećem na izmjeni prijedloga Komisije prema kojem se regije isključuju iz pomorske prekogranične suradnje, za koju se smatra da postoji samo na transnacionalnoj razini.

Odbor zbog arbitrarnosti odbacuje i prijedlog da se prednost dâ fondovima za pogranične regije samo ako barem polovina stanovništva živi manje od 25 km od granice, što nije slučaj u većini prekograničnih područja. Protivi se i smanjenju stope sufinanciranja EU-a s 85 % na 70 %. OR podržava uvođenje novih ulaganja u međuregionalne inovacije te zahtijeva da se time obuhvate i manje inovativne regije i područja sa zemljopisnim i prirodnim ograničenjima kako bi se premostio inovacijski jaz prisutan diljem EU-a.

Kontakt:

Pierluigi Boda

Tel.: +32 (0)2 282 2461

pierluigi.boda@cor.europa.eu