Kliknite ovdje kako biste dobili automatski prijevod teksta u nastavku.
Regije mogu predvoditi novu industrijsku strategiju za zeleniju Europu  

U sklopu ovog intervjua Jeannette Baljeu (NL/RE) , članica Izvršnog vijeća pokrajine Južna Holandija, odgovorila je na šest pitanja o ulozi lokalnih i regionalnih vlasti u novoj europskoj industrijskoj strategiji. Jeannette Baljeu ističe da je potrebno uvesti novu lokaliziranu dimenziju kako bi regije i gradovi, kao razine vlasti najbliže građanima i poslovnim ekosustavima, preuzeli odgovornost za paralelnu zelenu i digitalnu tranziciju svoje industrije. Jeannette Baljeu izvjestiteljica je za mišljenje Nova industrijska strategija za Europu“ , čije je usvajanje zakazano za plenarno zasjedanje od 12. do 14. listopada .

Koja bi trebala biti uloga lokalne i regionalne razine u novoj industrijskoj strategiji za Europu?

Regije mogu i žele biti primjer drugima te bi se u novoj industrijskoj strategiji EU-a trebala istaknuti njihova uloga i ojačati lokalizirana dimenzija.

Industrijski ekosustavi često su regionalni i povezani s drugim regionalnim ekosustavima putem lanaca opskrbe ili mreža za razmjenu znanja. Zbog toga industrijska strategija EU-a iziskuje lokalizirani pristup u kojem se važna uloga daje regionalnim i lokalnim vlastima. One su razina vlasti najbliža građanima i industrijskim ekosustavima, imaju važne nadležnosti u raznim područjima politika i mogu mobilizirati širok raspon instrumenata kako bi se omogućila provedba sveobuhvatne i ambiciozne industrijske strategije EU-a.

Kakvu ulogu može imati industrijska politika u provedbi zelenog plana? Kako se mogu postaviti standardi zaštite okoliša, a da se ne ugrozi konkurentnost europskih poduzeća u odnosu na poduzeća iz trećih zemalja?

Najveći učinak na ostvarivanje klimatskih ciljeva može se postići u energetski intenzivnim industrijama. Te industrije također žele surađivati kako bi ostvarile te ciljeve, ali smatram da su nam potrebni planovi s jasnim, ambicioznim i realnim ciljevima za smanjenje emisija CO 2 . Smatram da moramo poduprijeti naše industrije u toj tranziciji kako bi one u njoj mogle preuzeti vodeću ulogu i uključiti manja poduzeća. Time bi se mogla potaknuti i naša konkurentnost jer bismo se mogli usredotočiti na kvalitetu proizvoda i usluga umjesto da se odlučujemo za jeftinije alternative iz trećih zemalja.

Je li činjenica da je istovremeno došlo do provedbe zelenog plana i golemog financiranja u okviru Plana oporavka izvanredna prilika za poticanje procesa zelene tranzicije, čime se otvaraju velike mogućnosti za zeleno i održivo poslovanje i poduzetnike?

Da, vjerujem da je to moguće ako se pobrinemo da ta financijska potpora ovisi o odgovarajućim uvjetima. Države članice trenutačno su odgovorne za izradu nacionalnih planova i definiranje pojedinosti. Regije bi trebale biti ravnopravan partner za stolom i imati priliku raspravljati o tim planovima i doprinijeti im. Regije posjeduju znanje i stručnost te bi mogle povezati regionalne inovacijske strategije za pametnu specijalizaciju (RIS3) s tim planovima i pokazati gdje postoje prilike za ulaganja u ekologizaciju gospodarstva.

Kakve bi trebale biti strategije pametne specijalizacije? U kojim područjima europska industrija treba postati konkurentnija?

Regije imaju realnu predodžbu o svojoj gospodarskoj situaciji. One poznaju svoje prednosti i nedostatke te bi stoga svoje regionalne inovacijske strategije za pametnu specijalizaciju trebale iskoristiti ne samo kao alat za poticanje gospodarstva nego i kao temelj za suradnju s drugim regijama. Taj proces može olakšati stvaranje veza između regionalnih klastera i komplementarnih kompetencija kako bi se izgradili međuregionalni vrijednosni lanci. Regije bi trebale iskoristiti svoje strategije RIS3 kao plan za jačanje svojih klastera, podupiranjem ne samo regionalnih veza nego i veza s klasterima u drugim regijama, te bi trebale uključiti alat za ulaganja u međuregionalne inovacije. Time bi se mogla poboljšati konkurentnost Europe, ojačati lanci opskrbe i smanjiti naša ovisnost o globalnim dobavljačima.

Smatram da bi EU mogao pružiti veću potporu državama članicama i regijama kako bi postale konkurentnije, što ne znači nužno više javnog financiranja. To bi moglo značiti i reformu politike tržišnog natjecanja kako bi naša industrija bila manje osjetljiva na neprijateljska preuzimanja. Međunarodni ulagači poduprti državnim potporama kupuju MSP-ove koji su ključni za naše regionalne ekosustave, ali koji su istodobno premali za neprijateljska preuzimanja, kako je navedeno u Bijeloj knjizi EU-a o stranim subvencijama . Poboljšanje jedinstvenog tržišta moglo bi dovesti i do stvarno jednakih uvjeta kojima se može povećati konkurentnost naše industrije, koja bi se zatim mogla natjecati s globalnim prvacima kao što su Google, Amazon i Alibaba. Strategije RIS3 također bi se mogle više usredotočiti na digitalizaciju.

Smatrate li da bi zbog vrlo dalekosežnih i snažnih posljedica pandemije bilo potrebno ponovno razmotriti industrijsku strategiju EU-a?

Pandemija bolesti COVID-19 pokazala je geopolitičke rizike koje donose strana ulaganja i prekomjerna ovisnost o globalnim lancima opskrbe i vrijednosti. Industrijska strategija EU-a stoga bi trebala uključivati mjere za pomoć u suočavanju s trenutačnom krizom i pripremu za buduće pandemije. To je potrebno kako bi se zajamčila otpornost europskog društva i gospodarstva, primjerice pripremom za alternativne europske lance opskrbe medicinskom opremom i lijekovima. Time će se doprinijeti održavanju europskog tehnološkog vodstva i stjecanju digitalne i tehnološke suverenosti naspram neprijateljskog preuzimanja strateških poduzeća od strane aktera izvan EU-a. Međutim, bit će potrebna i reforma politike tržišnog natjecanja.

Tijekom razdoblja ograničenja kretanja zbog bolesti COVID-19 došlo je do poremećaja lanaca opskrbe: s jedne strane, granice su bile zatvorene i bilo je teško isporučivati robu u druge zemlje, a s druge strane, zemlje su uvele embargo na isporuku određene robe, posebno medicinskih proizvoda i lijekova. Podrazumijeva li povećanje otpornosti poduzeća (i regija) napuštanje globalizacije i vraćanje domaćih poduzeća u domovinu?

Razumljivo je da su zemlje i regije brinule o interesima svojih stanovnika, što je značilo da su neke granice bile zatvorene. Kao što sam već rekla, smatram da bi Europa trebala biti oprezna u pogledu negativnih aspekata globalizacije. Međutim, čvrsto sam uvjerena da ne smijemo zaboraviti da je međuregionalna suradnja ključna za prevladavanje krize, kao što je pokazala Sjeverna Rajna – Vestfalija održavanjem otvorene granice s Nizozemskom i prihvaćanjem nizozemskih pacijenata oboljelih od bolesti COVID-19. Otvorene regionalne granice ključne su za jamčenje otpornosti europskog društva i gospodarstva, posebno zato što nam je potrebna suradnja industrijskih klastera u okviru lokaliziranog pristupa.

Kontakt za medije:

pressecdr@cor.europa.eu