Predsjednik OR-a Lambertz: „Socijalni napredak i regionalna ulaganja moraju postati okosnica djelovanja EU-a”

Mjerenje društvenog napretka na regionalnoj razini ključno je kako bi se zajamčilo da se europskim, nacionalnim i regionalnim ulaganjima daje potpora socijalnim ciljevima EU-a. Zbog toga je Europski odbor regija (OR) sastavio prvi regionalni pregled socijalnih pokazatelja , koji pokazuje da je većina regija EU-a ostvarila napredak u razdoblju od 2014. do 2018., ali da u EU-u postoje znatne regionalne razlike.

Europska komisija od 2018. prati socijalni napredak u svim državama članicama pomoću pregleda socijalnih pokazatelja koji obuhvaća 12 područja politike, uključujući nezaposlenost, obrazovanje, skrb o djeci, zdravstvenu skrb i digitalne vještine. Međutim, OR je, kao skupština lokalnih i regionalnih predstavnika u EU-u, izrazio zabrinutost zbog toga što Komisijin pregled pruža samo podatke na nacionalnoj razini. Stoga je OR na temelju podataka Eurostata naknadno osmislio regionalni pregled socijalnih pokazatelja za mjerenje socijalnog napretka u regijama EU-a.

Prema regionalnom pregledu socijalnih pokazatelja opći je trend od 2014. do 2018. pozitivan: u više od 80 % regija EU-a došlo je do poboljšanja socijalnog napretka. Međutim, istodobno postoje znatne razlike unutar pojedinačnih država članica, primjerice između sjevernih i južnih regija Italije, što je zabilježeno i u pregledu inovacijske uspješnosti regija koji je početkom ove godine objavila Europska komisija.

Karl-Heinz Lambertz , predsjednik Europskog odbora regija, izjavio je:

„Uspjeh Europe ne smije se definirati samo gospodarskim, već i društvenim napretkom. Dobro poznavanje situacije u našim regijama omogućit će veću djelotvornost politika i ulaganja EU-a u rješavanju regionalnih razlika i pobrinuti se za to da nitko ne bude zapostavljen. Napredak je postignut, no u današnjem se izvješću ističe da rješavanje socijalnih nejednakosti i promicanje teritorijalne kohezije mora postati okosnica djelovanja EU-a. Ovo je istraživanje tek početak pa pozivamo Europsku komisiju da se nadoveže na naše napore i u svoje politike, uključujući i pregled socijalnih pokazatelja, uključi regionalnu dimenziju. Regije i gradovi spremni su za izgradnju održive Europe, ali su im potrebna ulaganja. Zbog toga su nam u sljedećem proračunu EU-a nužno potrebni fleksibilan Pakt o stabilnosti i rastu te snažna kohezijska politika i snažan Europski socijalni fond.”

Glavni zaključci:

Dostupni podaci Eurostata omogućuju da se, uz određene prilagodbe, osam od 12 područja politika iz pregleda socijalnih pokazatelja Europske komisije sagleda i na regionalnoj razini ( NUTS 2 ). OR je na osnovi toga sastavio regionalni pregled socijalnih pokazatelja, a njime se došlo do sljedećih zaključaka:

– Prijevremeno napuštanje obrazovanja i osposobljavanja: Prag postigao najbolje rezultate. Iako se stopa prijevremenog napuštanja obrazovanja u EU-u smanjila s 13,9 % 2010. na 10,6 % 2018. godine, regionalni podaci otkrivaju znatne razlike među regijama: na primjer, prosjek u Češkoj je 6,2 %, ali taj se broj kreće od 2,7 % u Pragu do 17,1 % u sjeverozapadnoj Češkoj. Slično tome, nacionalni prosjek u Španjolskoj iznosi 21,5 %, ali taj broj varira od 6,9 % u Baskiji do 29,5 % u Melilli.

– Razlika među spolovima: ne postoji regija u kojoj radi više žena nego muškaraca. Godine 2018. u EU-u nije bilo regije u kojoj je stopa zaposlenosti žena bila viša od stope zaposlenosti muškaraca. Regije koje su od 2014. do 2018. ostvarile najveći napredak u smanjenju razlike između spolova kad je riječ o zapošljavanju bile su Övre Norrland u Švedskoj (s 2,2 % 2014. na 0,5 % 2018., što odgovara smanjenju razlike za 77,27 %), Haute-Normandie u Francuskoj (smanjenje za 63,83 % ) i Brandenburg u Njemačkoj (smanjenje za 62,22 %).

– Osobe izložene riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti: goleme nejednakosti u Italiji. Iako ne postoje točni podaci za sve regije EU-a, zabilježeno je ukupno poboljšanje, ali još postoje regionalne razlike: u Italiji je socijalna isključenost u Bolzanu iznosila 8,5 %, a na Siciliji 52,1 %.

– Mladi koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju: povećanje stope u Ujedinjenoj Kraljevini. Postoje znatne razlike među regijama, a najniže stope imaju regije u Nizozemskoj (Utrecht, 3,2 %). Iako je najviša stopa 2018. zabilježena u Francuskoj Gijani (33,1 %), nakon koje slijede regije južne Italije (Sicilija, 31,5 %), najveći porast stope mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavanju uglavnom je zabilježen u regijama Ujedinjene Kraljevine (primjerice, u sjeveroistočnoj Škotskoj, gdje je zabilježeno povećanje sa 7,7 % na 12 %).

– Stopa zaposlenosti: Skandinavija ima najbolje rezultate. Razlike su velike (od 40,8 % na Mayotteu, Francuska, do 85,7 % u Stockholmu, Švedska). Regije u južnoj Italiji i prekomorskim regijama Francuske imaju najniže stope zaposlenosti, a skandinavske regije najviše. Španjolske i mađarske regije zabilježile su najveći porast u posljednje četiri godine.

– Stopa nezaposlenosti: Grčka se još uvijek oporavlja od krize. Uz nekoliko iznimaka, sve europske regije poboljšale su se u posljednje četiri godine, pri čemu su najveća poboljšanja vidljiva u regijama država istočne Europe i država koje nisu članice europodručja. Grčke i španjolske regije imaju najviše stope nezaposlenosti u kontinentalnoj Europi (prva je Zapadna Makedonija s 27 %), a njemačke i češke regije najniže.

– Dugotrajna nezaposlenost: velike regionalne razlike, uz najveće poboljšanje zabilježeno u Poljskoj. U stopama dugotrajne nezaposlenosti velike su razlike pa najniža stopa iznosi 0,3 %, a najviša 28,7 %. Regije u Grčkoj imaju najlošije, a regije u Češkoj, Poljskoj i Ujedinjenoj Kraljevini najbolje rezultate. Najveće poboljšanje u protekle četiri godine ostvarile su poljske regije.

– Očekivani životni vijek pri rođenju: vode španjolske i talijanske regije. Ovo je jedini pokazatelj u području zdravstvene skrbi za koji su dostupni regionalni podaci. Očekivani životni vijek najviši je u španjolskim i talijanskim regijama (85,1 godina u Autonomnoj zajednici Madrid), dok je najniži očekivani životni vijek u bugarskim regijama (73,5 u sjeverozapadnoj Bugarskoj).

U izvješću je 281 regija NUTS 2 razvrstana u četiri kategorije kojima se mjeri njihov napredak između 2014. i 2018. godine i ono obuhvaća sedam od prethodno navedenih osam pokazatelja. Naime, zbog rascjepkanosti podataka pokazatelj „osobe izložene riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti” nije uključen:

 Regije s velikim poboljšanjem u kojima je 7 pokazatelja tijekom tih godina bilo pozitivno (38 regija od kojih se 7 nalazi u Ujedinjenoj Kraljevini, 5 u Italiji, 4 u Nizozemskoj, te po 3 u Njemačkoj, Poljskoj i Španjolskoj)

 Regije s umjerenim poboljšanjem u kojima je od 5 do 6 pokazatelja pozitivno (188 regija)

 Regije u stagnaciji u kojima je od 3 do 4 pokazatelja pozitivno (47 regija)

 Regije u padu u kojima je pozitivan samo jedan ili dva pokazatelja (5 regija, među kojima su i Akvitanija i Mayotte u Francuskoj, Gießen u Njemačkoj i sjeveroistočna Škotska u Ujedinjenoj Kraljevini).

Kontakt:

Lauri Ouvinen

Tel. +32 22822063

lauri.ouvinen@cor.europa.eu