Kliknite ovdje kako biste dobili automatski prijevod teksta u nastavku.
Europska unija mora provesti reformu svojeg gospodarskog upravljanja nakon krize uzrokovane COVID-om 19  

Gradovi i regije pozivaju na reviziju gospodarskog upravljanja kojom bi se poticale zelena i digitalna tranzicija, promicala javna ulaganja i dala veća demokratska legitimnost projektu EU-a

Lokalne i regionalne vlasti naglašavaju potrebu za proračunskom fleksibilnošću radi poticanja oporavka i otpornosti nakon aktualne krize uzrokovane COVID-om 19. Opća klauzula o odstupanju iz Pakta o stabilnosti i rastu, koja je prvi put u povijesti europodručja aktivirana u ožujku 2020., i privremeni okvir za državne potpore na razini EU-a trebali bi se nastaviti primjenjivati sve dok se gospodarsko stanje u Europi ne stabilizira. Na to se poziva u mišljenju Elija Di Rupa (BE/PES) koje je danas predstavljeno na plenarnom zasjedanju Odbora regija (OR).

Europski okvir gospodarskog upravljanja ima snažan učinak na sve razine vlasti, a posebno na lokalne i regionalne vlasti koje su odgovorne za gotovo trećinu javnih izdataka i više od polovine javnih ulaganja u cijeloj Europskoj uniji, pri čemu postoje velike razlike među državama članicama. U mišljenju „Revizija gospodarskog upravljanja u Europskoj uniji“ , koje je izradio predsjednik Vlade Valonije Elio Di Rupo (BE/PES), naglašava se da se u okviru te reforme mora uzeti u obzir veća potreba za ulaganjima i javnom potrošnjom radi pružanja potpore tranziciji u ključnim sektorima zdravstva, prehrane, prometa, digitalne tehnologije i energije. Europska komisija procjenjuje da su za postizanje klimatskih i energetskih ciljeva za 2030. potrebna dodatna ulaganja u iznosu od 260 milijardi eura godišnje (oko 1,7 % BDP-a EU-a).

„Kriza uzrokovana COVID-om 19 izazvala je dosad nezabilježenu gospodarsku, socijalnu i proračunsku kataklizmu. Građani EU-a strašno pate od posljedica pandemije. Stoga želimo da se europsko gospodarsko upravljanje revidira i prilagodi stvarnosti naših teritorija i regija. Nakon što obuzdamo pandemiju, ne možemo se vratiti na dosadašnji status quo niti nastaviti kao da se ništa nije dogodilo“, istaknuo je izvjestitelj Elio Di Rupo.

Članovi i članice OR-a smatraju da je europski okvir gospodarskog upravljanja djelomično odgovoran za nagli pad javnih ulaganja do kojeg je došlo zbog krize europodručja jer se njime nedovoljno uzima u obzir razlika između tekućih izdataka i investicija. U razdoblju od 2009. do 2018. ukupna javna ulaganja u EU-u smanjila su se za 20 % (kao udio BDP-a). Ulaganja lokalnih i regionalnih vlasti smanjila su se za gotovo 25 % odnosno 40 % ili više u nekoliko država članica koje su najviše pogođene krizom.

OR je opetovano tražio da se javna potrošnja država članica te lokalnih i regionalnih vlasti u okviru sufinanciranja strukturnih i investicijskih fondova ne uzima u obzir u izračunu deficita definiranom u Paktu o stabilnosti i rastu. Naime, ti su rashodi po definiciji ulaganja od općeg europskog interesa s dokazanim učinkom poluge u pogledu održivog razvoja.

Prvi Godišnji regionalni i lokalni barometar na razini EU-a, objavljen u listopadu, pozvao je na uzbunu: kriza utječe na prihode podnacionalnih vlasti i dovodi do opasnog „učinka škara“, odnosno povećanja rashoda i smanjenja prihoda. Nadalje, zajedničko istraživanje OR-a i OECD-a pokazalo je da je 13 % podnacionalnih vlasti već u srpnju podnijelo zahtjev za dodatna sredstva EU-a, a 49 % ih razmatra tu mogućnost radi svladavanja krize.

U raspravi o mišljenju Elija Di Rupa, koja je održana 8. prosinca na prvom u potpunosti virtualnom plenarnom zasjedanju Odbora regija (OR), sudjelovala je i Margarida Marques (PT/S&D), zastupnica u Europskom parlamentu. U skladu s odredbama Poslovnika, rezultati glasovanja o amandmanima i konačnom tekstu bit će objavljeni 10. prosinca, na kraju zasjedanja.

Kontakt:

Matteo Miglietta

Tel. +32 470 895 382

matteo.miglietta@cor.europa.eu