Europski odbor regija pozvao je na obustavu revidiranja pravila EU-a o javnoj nabavi budući da su posljednje reforme EU-a tek u povojima i da su daleko od ispunjavanja očekivanja. U preporukama usvojenima 8. listopada EU-ova skupština lokalnih i regionalnih vlasti poručila je da bi EU, i bez uvođenja novih pravila, mogao riješiti važne probleme ako olakša pristup poduzećima srednje veličine i potakne usklađivanje uz pomoć, primjerice, sustava označivanja.

Preporuke OR-a imaju ekonomsku važnost jer su lokalne i regionalne uprave odgovorne za 45 % javne nabave u EU-u. Posljednje reforme EU-a, usvojene 2014., bila su potaknute uvjerenjem da bi ugovori u javnom sektoru mogli biti važan katalizator rasta i ukloniti prepreke ulaganjima na jedinstvenom tržištu EU-a. Prijedlozi OR-a također su važni s institucijskog stajališta jer se u velikoj mjeri oslanjaju na rezultate novog pilot-programa kojim se želi osigurati da se lokalna iskustva uključe u izradu politika EU-a.

Predmetno mišljenje sastavio je Thomas Habermann (DE/EPP), predsjednik Okružnog vijeća Rhön-Grabfeld u Bavarskoj i član Kršćanske socijalne unije. U preporukama se odražavaju zaključci ankete koju su OR i CEMR zajedno proveli u ožujku 2019. o primjeni pravila o javnoj nabavi u državama članicama te izvješća koje je u srpnju 2019. sastavila Mreža regionalnih središta za ocjenu provedbe politika EU-a , koju je OR uspostavio u ožujku ove godine.

G. Habermann izjavio je: „Ono što se željelo postići reformama direktiva EU-a o javnoj nabavi pohvalno je – velika većina regija i lokalnih vlasti u načelu smatra da su reforme iz 2014. bile pozitivne. Međutim, u praksi se otkrio niz nedostataka, koji idu od nepoželjnih pojava do temeljnih problema. Mala poduzeća dobivaju manje ugovora nego što je EU očekivao, a prekogranična javna nabava nije donijela nikakvu dodanu vrijednost za lokalne i regionalne vlasti. Unatoč redovitim postupcima javne nabave na razini EU-a, koji iziskuju znatna financijska sredstva i vrijeme, nije prihvaćena gotovo nijedna prekogranična ponuda. Štoviše, lokalne i regionalne vlasti često smatraju da nemaju potrebe primjenjivati strateške ciljeve javne nabave, posebno u području inovacija.”

Zatim je dodao: „Zašto se to događa? Prosječna regionalna ili lokalna uprava u EU-u raspolaže ograničenim proračunom, istraživanja i razvoj nisu prioritet, a proizvodi koje kupuje relativno su jednostavni. S obzirom na novac koji troše, javne uprave smatraju da je ekonomična uporaba sredstava prioritet. Obično uzimaju u obzir aspekte održivosti, ali nemaju na raspolaganju pouzdane i jasne oznake i certifikate na razini EU-a, posebno u području okolišne održivosti, koji su potrebni za stvaranje pravne sigurnosti i rasterećenje javnih naručitelja. Poduzeća iz drugih zemalja možda nude privlačne proizvode i cijene, ali različiti zakoni, porezni sustavi i administrativni postupci stvaraju prepreke koje se teško mogu prevladati. Pravila o javnoj nabavi nisu dovoljno jednostavna i transparentna da bi privukla mala poduzeća.”

G. Habermann nastavio je ovim riječima: „Reforme su još u povojima. Samo ih je nekoliko država članica uspjelo prenijeti u nacionalno pravo u zadanom roku, do 2016., a javni službenici još uvijek se osposobljavaju pa je rizik od pogrešaka velik. Još se mogu pojaviti dodatne prednosti. Povrh toga, kao što je često slučaj, nacionalne vlade dodale su vlastite uvjete – dolazi do onoga što stručnjaci nazivaju prekomjernom regulacijom – zbog čega bi se neki pravni lijekovi mogli naći u nacionalnim prijestolnicama, a ne u Bruxellesu. Za sada je najvažnije omogućiti da se reforme slegnu i izbjegavati nova pravila koja bi javnim tijelima donijela dodatno opterećenje.”

„Ipak, smatramo da se iz ove izuzetno temeljite ankete već mogu izvući važni kratkoročni i dugoročni zaključci”, poručio je g. Habermann. „Kao prvo, EU i nacionalne vlade ne bi trebali očekivati od ugovora koje sklapaju lokalne vlasti da budu jedini nositelji ciljeva politike, bez obzira na to je li riječ o održivosti ili socijalnoj politici. Javnoj nabavi treba pristupiti na uravnotežen način, uzimajući u obzir jednostavnu primjenu pravila u svim javnim tijelima, neovisno o njihovoj veličini, te načelo lokalne samouprave. Kao drugo, kako bi se potaknula lokalna gospodarstva, EU bi se trebao više usredotočiti na ponude poduzeća srednje veličine. Kao treće, kriteriji natječaja nisu najbolji način da se privuku ponude iz drugih zemalja; bilo bi bolje, primjerice, promicati zajedničko označivanje i priznavanje nacionalnih certifikata.“

Većina preporuka temelji se na opsežnom mehanizmu savjetovanja koji je osmislio i pokrenuo Europski odbor regija zbog zabrinutosti da je dostupno premalo informacija o utjecaju zakonodavstva EU-a na lokalnoj i regionalnoj razini. U zajedničku anketu OR-a i CEMR-a, kao i u projekt regionalnih središta, čija je dvogodišnja pilot-faza otpočela u ožujku, uključeni su OR, Europska komisija i 36 regija iz 16 zemalja. Obje inicijative usmjerene su na tri područja: javnu nabavu, kvalitetu zraka i prekograničnu zdravstvenu skrb.

Izvješće o javnoj nabavi i političke preporuke g. Habermanna prvi su rezultati projekta regionalnih središta i objavljeni su četiri tjedna prije preuzimanja dužnosti izabrane predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen.

U zasebnom skupu preporuka , usvojenom 8. listopada, OR je pozvao Europsku komisiju da predvidi financijska sredstva za potporu mehanizmu regionalnih središta ako se pilot-faza pokaže uspješnom. Inicijativa regionalnih središta proizašla je iz zaključaka radne skupine koja je razmatrala kako bi se moglo osigurati da donošenje politika u EU-u bude otvorenije i da se u većoj mjeri prilagođava povratnim informacijama lokalnih i regionalnih uprava i nacionalnih parlamenata. Radna skupina, koju je predvodio prvi potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans, objavila je sredinom 2018. izvješće u kojem su podržana brojna stajališta OR-a.

Kontakt:

Andrew Gardner

Tel. +32 743 843 981

andrew.gardner@cor.europa.eu