Europska unija treba povećati potporu gradovima i regijama te pograničnim zemljama koje se prve susreću s problemom upravljanja migracijama. To je poruka koju je Europski odbor regija uputio 22. ožujka. Skupština lokalnih i regionalnih političara EU-a izrazila je posebnu zabrinutost u pogledu izazova s kojima se suočavaju otoci i priobalne regije u Sredozemlju te pozvala na veću zajedničku europsku odgovornost i ulaganja.

Skupština je pozvala na uključivanje lokalnih i regionalnih vlasti u sve faze izrade i provedbe politika EU-a na području migracija s obzirom na njihovu ulogu u brizi o novopridošlim migrantima i njihovoj integraciji. Osim što je zatražio da se gradovima i regijama osigura više sredstava te veće osposobljavanje i tehnička potpora, Europski odbor regija predložio je da EU ispita mogućnost „prijenosa odgovornosti za razmatranje zahtjeva za azil s nacionalne razine na razinu EU-a“.

Te su preporuke iznesene u mišljenju koje je sastavio Dimitrios Kalogeropoulos (EL/EPP), delegat općine Palaio Faliro blizu Atene, a usvojene su neposredno nakon rasprave s Dimitrisom Avramopoulosom , europskim povjerenikom za migracije, unutarnje poslove i građanstvo.

Karl-Heinz Lambertz , predsjednik Europskog odbora regija (OR), izjavio je: „Lokalne i regionalne vlasti prve su na udaru. One su odgovorne za prihvat, upravljanje i integraciju migranata i izbjeglica te im je potrebna kudikamo veća potpora. Sve države članice EU-a moraju preuzeti svoj dio odgovornosti kako ne bi tek nekoliko zemalja i zajednica bilo prepušteno samima sebi. Migranti i izbjeglice nisu brojevi: to su ljudi koje treba zaštititi. Riječ je o europskom izazovu za koji su potrebna europska ulaganja, zbog čega se idući proračun EU-a za razdoblje nakon 2020. mora povećati, a regionalni fondovi EU-a – odnosno njegova kohezijska politika, kojom se podupire socijalna uključenost – moraju i dalje biti snažan temelj budućnosti Europe.“

Povjerenik Avramopoulos kazao je tijekom rasprave na plenarnom zasjedanju da je potrebno „ iz korijena preispitati pristup “ integraciji migranata u Europi na svim područjima politike, kao i poboljšati pristup gradova i regija fondovima EU-a. „Lokalne i regionalne vlasti pozitivan su čimbenik u stvaranju prostora za razmjene između migranata i lokalne zajednice, čime se osigurava socijalna uključenost i aktivno sudjelovanje u društvu zemlje domaćina. No tu zadaću ne možete i ne biste trebali obavljati sami.“

G. Kalogeropoulos poručio je: „Lokalni i regionalni čelnici općenito smatraju da EU u zadnje dvije godine ide u pravom smjeru, ali u praksi se lokalne zajednice i dalje susreću s poteškoćama, kao i izbjeglice i migranti. Napetosti u društvu su velike, lokalne vlasti teškom mukom izlaze na kraj sa situacijom, a razina savjetovanja i koordinacije između različitih razina upravljanja – lokalne, nacionalne i europske – kao i s nevladinim organizacijama i dalje je suviše niska. Ciljevi EU-a da se za izbjeglice i migrante osiguraju primjereni uvjeti u cilju brze obrade zahtjeva za azil ne ispunjavaju se u potpunosti, a države članice zanemaruju sporazume o pravednom premještanju tražitelja azila unutar EU-a. Prijeko je potrebno da nacionalne vlade i EU preuzmu dugoročnu obvezu da će povećati sredstva namijenjena gradovima i regijama te provoditi sveobuhvatnu politiku koja bi olakšala upravljanje migracijama.“

U raspravi je težište bilo i na globalnim kretanjima, iskustvima izbjeglica i naporima koji se ulažu u uključivanje novopridošlih osoba u Europu na tržište rada, a sudjelovali su Laura Thompson , zamjenica glavnog direktora Međunarodne organizacije za migracije, Elisabeth Bartke iz Udruženja njemačkih industrijskih i trgovinskih komora te Anila Noor , izbjeglica i članica Europskog savjetodavnog odbora za migrante.

Napomene za urednike :

• U mišljenju – naslovljenom „Provedba Europskog migracijskog programa“ – razmatra se napredak koji je EU ostvario od 2015. u pogledu prioriteta migracijske politike. OR podržava brojne mjere koje je EU poduzeo, a reformu postojećeg sustava azila opisuje kao „od presudne važnosti“. Međutim, skreće pozornost na nedostatke i potrebu za odlučnijim djelovanjem, posebice kako bi se ublažio pritisak na najizloženije otoke i regije te kako bi se prevladale poteškoće u procjeni zahtjeva za azil. Odbor tvrdi da je potrebno ispitati mogućnost „prijenosa odgovornosti za razmatranje zahtjeva za azil s nacionalne razine na razinu EU-a“. U mišljenju se navodi da lokalne i regionalne vlasti trebaju više financijskih sredstava te se poziva na njihovo uključivanje u sve faze izrade i provedbe migracijskog programa. Tvrdi se da je potrebno povećati ovlasti nove agencije EU-a – Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu – te pomorske operacije EU-a (Sophia), a ističe se i da je potrebno izraditi „koherentan akcijski plan“ kojim će se okončati krijumčarenje i trgovina robljem povezana s migracijama koja se razvila u sjevernoj Africi. U mišljenju se podržava pristup upravljanju iznimnim migracijskim tokovima utemeljen na „žarišnim točkama“, koji agencijama EU-a omogućava brzo djelovanje kako bi pomogle najizloženijim državama članicama EU-a u pogledu migracija, te se navodi da bi centri za prihvat i registraciju u trećim zemljama mogli biti „važni“ u svrhu uspostave „sigurnih ruta“ za migracije. Međutim, napominje se da je potrebno izraditi smjernice za upravitelje tih centara, uz doprinos lokalnih i regionalnih vlasti.

• OR je 2015. usvojio mišljenje o Europskom migracijskom programu. Od tada je usvojio preporuke za reformu zajedničkog europskog sustava azila, pristupa zakonitim migracijama i integracije imigranata. Bojaznima u vezi s opasnostima marginalizacije bavio se u mišljenju u kojem je iznio preporuke o suzbijanju radikalizacije.

• Predsjednik Lambertz uputio je 21. veljače 2018. pismo Donaldu Tusku, predsjedniku Europskog vijeća, u kojem se zalaže za proračun za razdoblje nakon 2020. kojim će se moći ispuniti ambiciozni ciljevi EU-a. Europski odbor regija traži da se idući proračun „poveća na 1,3 % bruto nacionalnog dohotka 27 država članica EU-a kao gornju granicu rashoda, i to na temelju nacionalnih doprinosa i novih vlastitih sredstava EU-a“. Predsjednik Lambertz opisao je kohezijsku politiku EU-a kao „najdjelotvornije sredstvo EU-a za prevladavanje sadašnjih izazova na području klimatske politike, migracija, održivog rasta te istraživanja i inovacija“.

• Planom vanjskih ulaganja EU-a žele se potaknuti ulaganja u susjedstvo EU-a i u afričke zemlje, a posebice u nestabilne zemlje pogođene sukobima i nasiljem, od kojih su neke zemlje podrijetla nezakonitih migranata. Doprinos Europske komisije iznosi 4,1 milijardu eura, a cilj je do 2020. potaknuti više od 44 milijarde eura ulaganja.

• U nedavnoj studiji Europske komisije o globalnim migracijama utvrđuje se da je u svijetu broj migranata u stalnom porastu. Dok broj prisilno raseljenih osoba zbog sukoba ili progona raste, ekološke su katastrofe sve veći uzrok raseljavanja. Općenito je priroda migracija postala složenija, a gospodarski ih razvoj kratkoročno potiče. Migracije su postale velik biznis, koji olakšavaju digitalne tehnologije. Na svjetskoj su razini migracije prvenstveno urbana pojava, pri čemu svaki peti migrant živi u 20 najvećih gradova svijeta. Više od polovine zakonitih migranata u EU dolazi radi spajanja obitelji ili iz humanitarnih razloga. Visokokvalificirani migranti većinom odlaze u druge zemlje OECD-a, a ne u EU. Broj nezakonitih migranata koji pristižu morskim putem znatno se smanjio (160.000 tijekom 2017.), ali imigracija je i dalje druga najveća briga europskih građana (nakon terorizma), dok je između 2014. i 2016. to predstavljalo njihovu najveću bojazan.

Kontakt:

Andrew Gardner

Tel. +32 473 843 981

andrew.gardner@cor.europa.eu