Kliknite ovdje kako biste dobili automatski prijevod teksta u nastavku.
Preispitivanje programa Obzor 2020  

Horizon 2020, le programme-cadre actuel de l’Union européenne pour la recherche et l’innovation, a été une réussite, mais il convient de poursuivre les efforts pour renforcer le programme européen de R&I au-delà du programme cadre – voici ce qu’ont déclaré jeudi dernier les rapporteurs du Comité européen des régions et du Parlement européen. La Commission européenne procède actuellement à une évaluation à mi-parcours du programme Horizon 2020, laquelle servira de point de départ à la réflexion sur le nouveau programme R&I après 2020.

 

Le 8 juin dernier, la commission SEDEC du CdR a adopté son projet d’avis qui demande que la R&I redevienne une priorité politique et budgétaire. Le rapporteur, M. Christophe Clergeau (FR/PSE), membre du Conseil régional des Pays de la Loire, a souligné que le budget pour le prochain programme-cadre devrait être augmenté à un niveau d’au moins 120 milliards d’EUR, sans compromettre la politique de cohésion au sein de laquelle la R&I devrait bénéficier d’un caractère prioritaire plus élevé. Cette position s’inscrit dans le droit fil de celle du Parlement, dont la rapporteure, Mme Soledad Cabezón Ruiz (ES/S&D) souligne que «ce n’est qu’avec une plus grande cohésion que l’Europe de l’excellence pourra être atteinte.»

Combler l’écart en matière d’innovation entre les régions et entre les États membres est donc un élément essentiel pour le Comité européen des régions. Dans son avis qui sera adopté en session plénière le 11 juillet, M. Clergeau souligne que le programme-cadre doit promouvoir le renforcement des capacités de R&I dans les territoires, et renforcer la capacité de toutes les régions à participer à Horizon 2020 en y contribuant avec des projets de qualité.

«Il importe de favoriser une approche de l’excellence ancrée dans les territoires qui ne conduise pas à une exclusion ou une concentration excessive et qui laisse ouverte la possibilité d’inclure de nouveaux entrants» a déclaré M. Clergeau.

Le projet d'avis se propose également de clarifier le débat sur les synergies avec les autres politiques européennes, en faisant valoir que de telles synergies devraient reposer sur les principes de cohérence, de compatibilité, de complémentarité et de coconstruction, ainsi que sur le principe d'écosystèmes. «Développer la coconstruction de programmes de R&I avec les territoires est essentiel en ce qu’elle peut accroître l’impact du programme-cadre ainsi que sa pertinence pour les collectivités locales et régionales» a déclaré le rapporteur M. Clergeau, qui demande également un renforcement du soutien aux coopérations interrégionales et une spécialisation intelligente.

Le projet d’avis rappelle que la valeur ajoutée européenne du programme-cadre repose d’abord sur sa dimension collective et collaborative, ainsi que sur sa contribution à la mise en réseau des chercheurs et des écosystèmes d’innovation. Par conséquent, l’excellence ne devrait pas se mesurer uniquement à l’aune de son incidence scientifique, mais aussi de sa capacité à susciter une innovation ouverte et collaborative, ainsi que le développement de nouveaux produits et services, et à garantir l’emploi et le bien-être des habitants des territoires.

Lors de sa réunion de jeudi dernier, la commission de la politique sociale, de l’éducation, de l’emploi, de la recherche et de la culture du CdR (commission SEDEC) a également abordé les thématiques suivantes:

Coordination des systèmes de sécurité sociale (rapporteure Ulrike Hiller, DE/PSE) Dans son projet d’avis, la rapporteure se réjouit de la révision de la réglementation relative à la coordination de la sécurité sociale, et demande le renforcement des réseaux régionaux de conseil et de soutien dans le contexte d’une mobilité accrue des citoyens européens. La prolongation prévue, de trois à six mois, de la possibilité d’exporter les prestations de chômage est considérée comme un élément positif, même si la rapporteure exprime une certaine inquiétude en ce qui concerne le régime particulier applicable aux périodes d’emploi inférieures à douze mois. Dans son avis, elle souligne également que tous les citoyens de l’Union ont le droit de demander des prestations sociales et familiales dans le pays où ils sont inscrits ou imposables.

Créer une économie européenne fondée sur les données (rapporteur Kieran McCarthy, IE/AE). Trouver un équilibre entre transparence et restrictions, stimuler le potentiel du règlement général sur la protection des données et améliorer l’interopérabilité constituent les trois axes essentiels de ce projet d’avis qui, en conclusion, estime qu’il convient de mieux reconnaître le rôle des villes et des régions de l’Union dans la mise en œuvre durable de la stratégie numérique et dans la construction de l’économie européenne fondée sur les données.

Le socle européen des droits sociaux et le document de réflexion sur la dimension sociale de l’Europe. Dans un débat mené par le rapporteur général sur ce dossier, M. Mauro D'Attis (IT/PPE) ainsi que par M. Karl-Heinz Lambertz, vice-président du CdR, les membres ont souligné que la consolidation de la dimension sociale des politiques de l’Union était un facteur essentiel pour regagner la confiance des citoyens dans le projet européen. Le renforcement de la cohésion sociale et la convergence vers le haut entre les États membres et les régions pourraient résoudre bon nombre des problèmes auxquels l’Union est confrontée, qui vont de la fuite des cerveaux à une concurrence déloyale au sein du marché unique. L’avis de M. D’Attis sera adopté en octobre, ce qui tombe à point nommé pour le sommet social de l’UE qui se tiendra à Göteborg, le 17 novembre.

La prochaine réunion de la commission SEDEC se tiendra à Timișoara (Roumanie), les 28 et 29 septembre. La question du patrimoine culturel comme moteur de développement économique et de cohésion sociale, dans la perspective de l’Année européenne du patrimoine culturel 2018 bénéficiera d’une attention toute particulière.

 

Sadašnji okvirni program EU-a za istraživanje i inovacije Obzor 2020. uspješan je, no potrebno je uložiti dodatne napore u unapređenje europskih istraživanja i inovacija izvan okvirnog programa, izjavili su izvjestitelji Europskog odbora regija i Europskog parlamenta u četvrtak. Europska komisija trenutačno provodi preispitivanje programa Obzor 2020. sredinom provedbenog razdoblja, koje će poslužiti kao polazišna točka za promišljanja o novom programu EU-a za istraživanje i inovacije nakon 2020.

 

Povjerenstvo OR-a SEDEC usvojilo je u četvrtak, 8. lipnja,nacrt mišljenja u kojem je pozvalo na povratak istraživanju i inovacijama kao proračunskom i političkom prioritetu. Izvjestitelj Christophe Clergeau (FR/PES), član Vijeća Regije Pays-de-la-Loire, istaknuo je da bi proračun sljedećeg okvirnog programa trebalo povećati za najmanje 120 milijardi eura, a da se pritom ne dovede u pitanje kohezijska politika, u kojoj istraživanje i inovacije moraju postati veći prioritet. To je stajalište u skladu sa stajalištem Europskog parlamenta, čija je izvjestiteljica Soledad Cabezón Ruiz (ES/S&D) istaknula da se „Europa izvrsnosti može ostvariti samo uz snažniju koheziju“.

Premošćivanje inovacijskog jaza među regijama i državama članicama stoga je ključni element za Europski odbor regija. U mišljenju g. Clergeaua, koje će biti usvojeno na plenarnom zasjedanju 11. srpnja, ističe se da se okvirnim programom mora doprinijeti jačanju kapaciteta istraživanja i inovacija u gradovima i regijama i promicati sposobnost svih regija da sudjeluju u programu Obzor 2020. svojim doprinosima u vidu visokokvalitetnih projekata.

„Važno je promicati pristup temeljen na izvrsnosti koji je čvrsto ukorijenjen u gradovima i regijama, ne dovodi do isključenja ili prekomjerne koncentracije i ostavlja prostor za uključivanje novih sudionika“, tvrdi Clergeau.

Nacrtom mišljenja također se nastoji razjasniti rasprava o sinergiji između istraživanja i inovacija i drugih politika EU-a te se tvrdi da bi se takve sinergije trebale temeljiti na načelima dosljednosti, usklađenosti, komplementarnosti i zajedničkog oblikovanja kao i na načelu ekosustava. „Širenje zajedničkog oblikovanja programa za istraživanje i inovacije s gradovima i regijama ključno je jer se njime može povećati utjecaj okvirnog programa i njegov značaj za lokalne i regionalne okolnosti“, izjavio je izvjestitelj Clergeu, dodajući tome i potrebu za većom potporom za međuregionalnu suradnju i pametne specijalizacije.

U skladu s nacrtom mišljenja, dodana europska vrijednost okvirnog programa prvenstveno se temelji na njegovoj kolektivnoj i suradničkoj dimenziji te na njegovom doprinosu umrežavanju istraživača i inovacijskih ekosustava. Stoga izvrsnost treba mjeriti ne samo po znanstvenom učinku koji ona ima nego i po njezinoj sposobnosti da rezultira otvorenim i suradničkim inovacijama te razvojem novih proizvoda i usluga i zajamči zapošljavanje i blagostanje stanovnika gradova i regija.

Na sastanku u četvrtak, Povjerenstvo OR-a za socijalnu politiku, obrazovanje, zapošljavanje, istraživanje i kulturu – SEDEC, također je raspravljalo o sljedećim temama:

Koordinacija sustava socijalne sigurnosti (izvjestiteljica: Ulrike Hiller, DE/PES). U nacrtu mišljenja pozdravlja se revizija propisa o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i poziva na jačanje regionalnih savjetodavnih i potpornih mreža u kontekstu sve veće mobilnosti građana unutar EU-a. Planirano produženje mogućnosti izvoza naknada za nezaposlenost s tri na šest mjeseci smatra se pozitivnim premda izvjestiteljica izražava zabrinutost zbog posebne odredbe u vezi s razdobljima zaposlenja kraćima od dvanaest mjeseci. U mišljenju se također ističe da svi građani EU-a imaju pravo na obiteljske socijalne naknade zemlje u kojoj su prijavljeni ili u kojoj plaćaju porez.

Stvaranje europskog podatkovnog gospodarstva (izvjestitelj Kieran McCarthy, IE/EA). Traženje ravnoteže između transparentnosti i ograničenja, jačanje potencijala Opće uredbe o zaštiti podataka, razvoj generiranja tokova podataka i poboljšanje interoperabilnosti glavne su teme tog nacrta mišljenja, u kojem se zaključuje da bi se veće priznanje trebalo dati gradovima i regijama EU-a u održivom provođenju Digitalnog programa i stvaranju podatkovnog gospodarstva EU-a.

Europski stup socijalnih prava i socijalna dimenzija Europe. U raspravi koju je vodio glavni izvjestitelj Mauro D'Attis (IT/EPP) i potpredsjednik OR-a Karl Heinz Lambertz, članovi su istaknuli da je socijalna dimenzija politika EU-a ključan čimbenik za ponovno pridobivanje povjerenja građana u europski projekt. Jačanjem socijalne kohezije i uzlazne konvergencije među državama članicama i regijama mogli bi se riješiti brojni problemi s kojima se suočava EU, od odljeva mozgova do nepoštenog tržišnog natjecanja na jedinstvenom tržištu. Mišljenje g. D’Attisa bit će usvojeno u listopadu, pravovremeno uoči socijalnog samita EU-a koji će se održati 17. studenog u Göteborgu.

Sljedeći sastanak povjerenstva SEDEC održat će se 28. – 29. rujna u Temišvaru (Rumunjska). Poseban naglasak bit će stavljen na kulturnu baštinu kao pokretača gospodarskog razvoja i socijalne kohezije uoči Europske godine kulturne baštine 2018.

 

Podijeli :