Veća ulaganja u smanjivanje razlika i mobiliziranje regija i gradova kako bi građanima ponudili nove mogućnosti trebala bi biti glavni odgovor na izazove u razdoblju nakon Brexita. To je glavna poruka koju su 2. ožujka iz Varšave poslali članovi COTER-a, kao i povjerenica EU-a za regionalnu politiku Corina Crețu i predstavnici ministarstava za razvoj iz Češke, Mađarske, Poljske i Slovačke te Hrvatske, Bugarske, Rumunjske i Slovenije.
Kohezijska politika – sa sredstvima u visini od 454 milijarde eura do 2020. – bez sumnje je glavni investicijski instrument EU-a kojim se podupire uključiv i pametan rast u svim europskim regijama. Tom se politikom smanjuju razlike u razvoju, šire inovacije i povećava konkurentnost gospodarstava EU-a uključivanjem institucija EU-a, nacionalnih vlada, kao i lokalnih i regionalnih vlasti.
Međutim, regije i gradovi EU-a pribojavaju se da bi se ključni cilj gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije mogao dovesti u pitanje u proračunu EU-a za razdoblje nakon 2020., koji će Europska komisija predložiti do kraja 2017., s obzirom na učinak Brexita na raspoložive resurse i s obzirom na pokušaj da se centralizira upravljanje odlukama EU-a u vezi s ulaganjima, da se subvencije zamijene zajmovima i da se sredstva preusmjere na druge prioritete poput migracija, upravljanja vanjskim granicama ili potpore strukturnim reformama.
O tim se izazovima raspravljalo 2. i 3. ožujka u Varšavi kad su članovi COTER-a razmatrali i usvojili nacrt mišljenja o budućnosti kohezijske politike nakon 2020 . koji je izradio predsjednik OR-ova kluba EPP-a Michael Schneider , državni tajnik za europske poslove savezne zemlje Sachsen-Anhalt.
Sastanku u Varšavi prisustvovali su i članovi povjerenstva COTER iz Hrvatske. Vojko Obersnel , gradonačelnik Grada Rijeke i član Europskog odbora regija, tim je povodom istaknuo važnost kohezijske politike kao strukturne politike koja promiče rast i gospodarski razvoj u svim regijama EU-a te je izjavio: „ Kao gradonačelniku Grada Rijeke posebno mi je važno dati svoj doprinos u području modernizacije transporta kao jednog od ključnih čimbenika kohezijske politike. Za Hrvatsku općenito, a posebno za Rijeku kao lučki grad, izuzetno je značajna investicijska politika EU-a u dijelu koji se odnosi na daljnji razvoj učinkovite transeuropske transportne mreže (TEN-T). Smatram da u tom dijelu treba staviti poseban naglasak na razvoj logistike jer taj sektor pruža velike mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta. Pritom je posebno bitno povezivanje transportnog s ITT sektorom budući da to pridonosi globalnoj konkurentnosti EU-a, a istodobno je atraktivno za zapošljavanje mladih.
Kao socijaldemokrat dodatno želim naglasiti važnost ulaganja u ljude, a posebice ranjive skupine i nezaposlene mlade osobe. Smatram da je investicijska politika najbolja socijalna politika Europe, a njihovom kombinacijom zasigurno se može smanjiti broj ljudi koji su u opasnosti od siromaštva. Stoga je važno zalagati se za uravnoteženje konkretnih investicijskih i socijalnih mjera unutar kohezijske politike. “
Nikola Dobroslavić , župan Dubrovačko-neretvanske županije i član Europskog odbora regija, u kontekstu rasprave o kohezijskoj politici izjavio je sljedeće: „ Kohezijska politika je, nakon poljoprivredne, druga financijski najznačajnija politika EU-a. Ona je pokazala snagu za promjene te doprinos rastu u EU-u izravno stvarajući značajan broj radnih mjesta. Pretpostavka za uspješno provođenje politike svakako je nacionalna politika usklađena s prioritetnim ciljevima EU-a, ali i fokusirana na one projekte koji su u funkciji razvoja nacionalne ekonomije.
Međutim, unatoč širokom rasponu investicija i usmjeravanju sredstava na ekonomski i socijalni razvoj, Europsku uniju i dalje karakteriziraju velike ekonomske nejednakosti. Držim potrebnim sve veće uključivanje regionalnih vlasti u proces donošenja odluka bitnih za implementaciju mjera kohezijske politike kao i za njihovo financiranje u cilju regionalnog razvoja i ekonomskog sustizanja. Regijama, gradovima i općinama kao potencijalnim mjestima ulaganja, povlačenje sredstava iz kohezijskih fondova postalo je sve privlačnije te pozdravljam inicijative za pojednostavljenja financiranja kroz ESIF fondove kao i inicijative da se kohezijskoj politici i nakon 2020. godine osigura važna uloga u EU-u. “
Povjerenica za regionalnu politiku Corina Creţu kazala je: „Proteklih smo mjeseci svjedoci toga da nam sve više i više građana poručuje: „Smatramo da političarima i institucijama nije stalo do nas, osjećamo se zanemarenima!“ Stoga je vrijeme da im uputimo snažnu poruku. Naša poruka mora glasiti da je Europi stalo. A kako im to bolje pokazati nego uz pomoć kohezijske politike? Cilj je kohezijske politike nikoga ne zapostaviti i poboljšati svačiju svakodnevicu. Zato se moramo boriti za tu politiku i njezinu budućnost jer je to naša zajednička budućnost. Zapošljavanje i rast uz pomoć kohezijske politike, da; ali zapošljavanje i rast za sve, za sve regije.“
Sastanak je održan usporedno s ministarskim skupom Višegradske skupine + 4, u sklopu kojeg su predstavnici ministarstava za gospodarski razvoj iz Češke, Mađarske, Poljske i Slovačke te Hrvatske, Bugarske, Rumunjske i Slovenije usvojili dokument u kojem se ističe presudna uloga kohezijske politike za budućnost EU-a.
Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac tim je povodom izjavila: „Kohezijska politika danas je, kao što je bila i u proteklim desetljećima, ključni instrument ulaganja usmjeren na poticanje uravnoteženog razvoja u velikom broju država članica i regija Europske unije te je od velike važnosti zadržati taj kontinuitet u kontekstu proračuna Europske unije i nakon 2020. godine. Neophodno je nastaviti s europskim politikama koje imaju snažne i pozitivne učinke u vidu smanjivanja socijalnih i gospodarskih razlika diljem Europske unije te ujedno pružaju potporu dugoročnim strateškim ciljevima i strukturnim reformama na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini“.
Konferencija na visokoj razini organizirana 3. ožujka omogućila je razmjenu stajališta između stručnjaka za kohezijsku politiku EU-a i djelatnika na terenu o tome kako pojednostaviti tu politiku, a istodobno povećati njezinu učinkovitost i prilagoditi je stvarnim potrebama lokalnih gospodarstava.
OR će o nacrtu mišljenja raspravljati i usvojiti ga na plenarnoj sjednici 10. svibnja.
Napomena za urednike
Kohezijska politika EU-a provodi se tijekom sedmogodišnjeg ciklusa (2014. – 2020.) kroz pet europskih strukturnih i investicijskih fondova (fondovi ESI):
• Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) – promiče uravnotežen razvoj u različitim regijama EU-a
• Europski socijalni fond (ESF) – podupire projekte povezane sa zapošljavanjem u cijeloj Europi i ulaže u ljudski kapital Europe – njezine radnike, mlade i sve osobe koje traže posao
• Kohezijski fond (KF) – financira projekte na području prometa i okoliša u zemljama čiji je bruto nacionalni dohodak (BND) po stanovniku manji od 90 % prosjeka EU-a. U razdoblju 2014. – 2020. to su Bugarska, Cipar, Češka, Estonija, Grčka, Hrvatska, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka i Slovenija
• Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) – težište je na prevladavanju posebnih izazova s kojima se suočavaju ruralna područja EU-a
• Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) – pomaže ribarima da usvoje održive ribolovne prakse, a priobalnim zajednicama da diversificiraju svoje gospodarstvo, čime se unapređuje kvaliteta života duž europskih obala
Ukupna dodijeljena sredstva za razdoblje 2014. – 2020. iznose 454 milijarde iz proračuna EU-a, uz 183 milijarde iz nacionalnih fondova. S ukupnom vrijednošću od 638 milijardi kohezijska je politika glavni europski instrument za ulaganja kojim u partnerstvu upravljaju Europska komisija, nacionalne vlade i regije. Više informacija te trendove i brojčane podatke po zemljama možete pronaći na portalu otvorenih podataka o kohezijskoj politici.
Kontakt:
Pierluigi Boda (IT, EN)
Tel.: +32 2 282 2461
Mobilni tel.: +32 473 85 17 43
pierluigi.boda@cor.europa.eu