Kliknite ovdje kako biste dobili automatski prijevod teksta u nastavku.
Lokalni čelnici i čelnice: Države članice EU-a moraju povećati svoje ambicije u području klime i postići dogovor o smanjenju emisija ugljika od najmanje 55 % do 2030.  

OR i njemačka ministrica okoliša razgovarali su o tome kako postići zeleni, otporan i pravedan oporavak

Lokalni i regionalni čelnici i čelnice danas su naglasili da Europa mora izvući prave pouke iz krize uzrokovane COVID-om 19 i utrti put zelenom oporavku time što će svojim gradovima i regijama omogućiti da budu predvodnici u borbi protiv klimatskih promjena. Ta je poruka plod rasprave članova i članica Europskog odbora regija sa Svenjom Schulze, njemačkom saveznom ministricom okoliša, očuvanja prirode i nuklearne sigurnosti. Europski odbor regija usto je pozvao sve čelnike i čelnice država i vlada 27 država članica EU-a da povećaju svoje ambicije i ovog se tjedna dogovore o cilju smanjenja emisija od najmanje 55 % do 2030.

Čelnici i čelnice 27 država članica EU-a ovoga će tjedna na sastanku Europskog vijeća nastojati postići dogovor o novom cilju smanjenja emisija EU-a do 2030. Europska komisija predlaže da se do 2030. emisije stakleničkih plinova smanje za najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990., a Europski odbor regija to stajalište podupire. Na virtualnoj plenarnoj raspravi Odbora čelnici i čelnice regija, gradova i sela EU-a naglasili su da kriza uzrokovana COVID-om ne bi smjela omesti EU u njegovoj predanosti da klimatsku krizu i krizu biološke raznolikosti riješi postavljanjem novog i ambicioznijeg cilja za 2030. Uspješna provedba europskog zelenog plana (EU-ove nove strategije rasta) mora prerasti u konkretne projekte na lokalnoj razini i temeljiti se na decentraliziranom pristupu.

Apostolos Tzitzikostas , predsjednik Europskog odbora regija i guverner Regije Središnja Makedonija u Grčkoj, izjavio je : „Naše gospodarstvo i klima pucaju po šavovima. Svakoj našoj regiji, gradu i selu potreban je uravnotežen, pravedan i zeleni europski oporavak. Države članice EU-a moraju se dogovoriti da će do 2030. godine emisije ugljika smanjiti za najmanje 55 % i bez odgode odobriti dugoročni proračun i planove oporavka EU-a. To je ključno želimo li otvoriti put ugljično neutralnoj Europi do 2050. i zajamčiti brz prijelaz na održivija gospodarstva, uz zaštitu radnih mjesta i stvaranje novih mogućnosti.“

Savezna ministrica Svenja Schulze u svom je izlaganju na plenarnom zasjedanju OR-a 8. prosinca izjavila: „Kao i kad je riječ o borbi protiv COVID-a 19, znamo što je ključni faktor uspjeha okolišne i klimatske politike: dobra suradnja među svim političkim razinama – europskom, nacionalnom, regionalnom i lokalnom. Zeleni plan strategija je gospodarskog oporavka koja Europu čini otpornijom, konkurentnijom i ugodnijom za život. Ključno je da države članice uskoro postignu dogovor o višegodišnjem financijskom okviru i Mehanizmu za oporavak i otpornost, koji uključuje goleme rashode za zaštitu klime i biološku raznolikost.”

Gradonačelnik Seville Juan Espadas (ES/PES) , predsjednik OR-ovog povjerenstva ENVE i Radne skupine za zeleni plan na lokalnoj razini , rekao je: „Oporavak od krize koju je izazvao COVID-19 prilika nam je da Europu obnovimo na održiv način i pospješimo prijeko potrebnu ekološku tranziciju. Vremena za gubljenje nema, bilo da se radi o spašavanju naših gospodarstava snažnim europskim proračunom ili o provedbi odvažnih klimatskih mjera. Plan za postizanje klimatskog cilja do 2030. ovog bi tjedna mogao postati jedno od najvećih postignuća ovog predsjedništva. Gradovi i regije spremni su djelovati.“

Sadašnje predsjedništvo Vijeća, koje će 31. prosinca završiti svoje šestomjesečno predsjedanje, zatražilo je od OR-a da izradi dva mišljenja, što pokazuje da je njemačka vlada predana uključivanju lokalnih i regionalnih vlasti u klimatsku politiku. U prvom se mišljenju ocjenjuju mogućnosti preventivne prilagodbe klimatskim promjenama i poziva Europska komisija da razvije novu strategiju prilagodbe EU-a koja će sadržavati jasne ciljeve i pokazatelje u skladu s načelom aktivne supsidijarnosti i proporcionalnosti .

Prema riječima izvjestitelja Markkua Markkule (FI/EPP) , predsjednika Gradskog vijeća Grada Espooa i bivšeg predsjednika OR-a (2015. – 2017.) „političko vodstvo trebalo bi klimatske promjene smatrati izvanrednim stanjem s kojim se treba suočiti zajednički, korištenjem inovativnih mjera kojima bi se stalo na kraj ustaljenim načinima razmišljanja, uklanjanjem prepreka i povezivanjem politika ublažavanja i prilagodbe. To znači da treba postaviti daleko ambicioznije klimatske ciljeve od onih o kojima EU danas raspravlja, a gradovima i regijama osigurati alate potrebne za razvoj lokaliziranih rješenja. Nijedna politika prilagodbe neće funkcionirati ako se u obzir ne uzmu potrebe, stajališta i stručnost regija i gradova.“

Drugo mišljenje bavi se učinkom klimatskih promjena u regijama i u njemu se iznosi prva ocjena zelenog plana, a predstavit će ga u srijedu izvjestitelj Andries Gryffroy (BE/EA), zastupnik u Flamanskom parlamentu, koji je ustvrdio: „Zeleni plan uspjet će samo ako bude podržavao pristup odozdo prema gore. Pozivamo na tješnju suradnju s Europskom komisijom kako bi se osiguralo da regije i gradovi budu u njegovu središtu. Iako je nekoliko regija i gradova donijelo planove energetske tranzicije ili lokalne zelene planove, oni se rijetko odražavaju u nacionalnim planovima i strategijama. Predlažemo da podnacionalne vlasti budu u potpunosti uključene u definiranje i provedbu nacionalnih planova i da im se osigura veći i lakši pristup financiranju. Spremni smo surađivati s Komisijom i njezinim Zajedničkim istraživačkim centrom na uspostavi europskog pregleda regionalnih pokazatelja kako bismo pratili i bilježili napredak u provedbi zakonodavstva, politika i financiranja povezanih s klimom i zelenim planom na regionalnoj razini.”

Osnovne informacije

Čelnici i čelnice 27 država članica EU-a ovoga će tjedna na sastanku Europskog vijeća (10. – 11. prosinca) nastojati postići dogovor o novom cilju smanjenja emisija EU-a do 2030. To će EU-u omogućiti da do kraja 2020. podnese ažurirani nacionalno utvrđeni doprinos Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime. U Planu Europske komisije za postizanje klimatskog cilja do 2030. predlaže se da se do 2030. emisije stakleničkih plinova smanje za najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990., a Europski odbor regija to stajalište podupire.

Kontakt:

Lauri Ouvinen

Tel. +32 473536887

lauri.ouvinen@cor.europa.eu

David Crous

Tel. +32 470 881 037

david.crous@cor.europa.eu