Europska unija trebala bi odgovoriti na strašna smrtna stradanja izazvana ovogodišnjim potresima u Italiji usvajanjem dugoročne politike pružanja potpore obnovi osjetljivih zgrada i infrastruktura, tvrdi Odbor regija u nizu preporuka o politikama usvojenih 11. listopada. Među prijedlozima koje iznosi, ova skupština lokalnih i regionalnih vlasti EU-a ističe da bi EU i države članice trebali više financijski potpomagati radove obnove jer smatra da bi taj vid ulaganja bio ekonomski isplativ te da bi se njime mogle smanjiti emisije koje utječu na klimu kao i broj ljudskih žrtava.
Izvješće „ Europska politika za seizmičku adaptaciju zgrada i infrastrukture “, koje je sastavljeno na poticaj samog Europskog odbora regija (OR), planiralo se usvojiti upravo na Međunarodni dan za smanjenje rizika od katastrofa, 13. listopada. OR surađuje s Uredom Ujedinjenih naroda za smanjenje rizika od katastrofa (UNISDR) kako bi poticao tijela lokalnih i regionalnih vlasti diljem Europe na zaštitu njihovih zajednica od šteta uzrokovanih prirodnim katastrofama.
Izvjestitelj OR-a, Vito Santarsiero (IT/PES), član Vijeća regije Basilicata u južnoj Italiji upozorava: „Opasne prirodne nepogode ne moraju nužno rezultirati katastrofama razmjera kojima smo svjedočili ove godine u Italiji. Osjetljive zgrade čine razliku između problema i katastrofe. Mi svoje zgrade moramo učiniti otpornima. Za to ćemo morati izdvojiti sredstva, no obnovu, tzv. „adaptaciju“, možemo kombinirati s naporima koje ulažemo u poboljšanje energetske učinkovitosti te na taj način uštedjeti financijska sredstva i pridonijeti borbi protiv klimatskih promjena. Ne smijemo, dakako, smetnuti s uma ni troškove nedjelovanja: tijekom posljednjih 50 godina potresi u Italiji odnijeli su 100 ljudskih života i izazvali štetu od otprilike 3 milijarde eura, zbog čega su lokalna gospodarstva često još godinama bila u recesiji, a njihov je budući razvoj bio ugrožen. EU ima dobre tehničke standarde gradnje u zaštiti od potresa i uvijek je spreman na pružanje financijske potpore za uklanjanje posljedica potresa; no kada odlučuje kamo usmjeriti regionalna sredstva, EU treba više ulagati u prevenciju imajući na umu rizike od potresa i ustrajući u tome da se cjelokupnu infrastrukturu koju se gradi sredstvima EU-a učini otpornom na potrese. Nadalje, navedene bi nam mjere također pomogle u suočavanju s drugim prirodnim nepogodama, kao što su poplave i toplinski valovi, koje postaju sve češća popratna pojava klimatskih promjena.“
G. Santarsiero također je dodao sljedeće: „Naše preporuke uvelike nadilaze pitanje financiranja. Prevencija podrazumijeva raspolaganje preciznim informacijama, sposobnim lokalnim upravama, zajednicama spremnima na djelovanje i učinkovitim hitnim službama, a u svim tim područjima lokalne su uprave od presudne važnosti. Imamo prijedloge koji bi nam mogli koristiti u svim tim područjima, među ostalim usvajanje akcijskog plana na razini EU-a kojim se poziva na provođenje brojnijih istraživanja o potresima.“
G. Santarsiero izjavio je da je poseban izazov uvjeriti starije vlasnike kuća u provođenje prevencije te je dodao da potresi u Italiji, Grčkoj i Rumunjskoj predstavljaju poseban rizik, a u dijelovima Portugala, Španjolske i Francuske rizik umjerenog stupnja. Potresi također mogu izazvati plimne valove u cijelom Sredozemlju, od Lisabona do Krete.
Predsjednik, prvi potpredsjednik i čelnici pet političkih klubova OR-a započeli su u svibnju 2017. misiju za utvrđivanje činjenica u talijanskim regijama Umbrija, Lacij, Abruzzo i Marche kako bi procijenili štetu izazvanu potresima.
G. Santiarsiero će 12. listopada na konferenciji u suorganizaciji OR-a i UNISDR-a voditi rasprave o upravljanju rizicima od katastrofa s predstavnicima Europske investicijske banke, Svjetske banke i grupacije osiguravatelja Zürich Insurance Group.
Europski odbor regija i UNISDR potpisali su 2016. petogodišnji akcijski plan kako bi povećali broj europskih gradova i regija koji poduzimaju korake u cilju smanjenja rizika od katastrofa. UNISDR upravlja UN-ovim Okvirom iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa za razdoblje 2015. – 2030., u kojem se naglašavaju veze između prirodnih opasnosti, klimatske politike i održivog razvoja. Okvir iz Sendaija funkcionira na dobrovoljnoj osnovi; 3678 općina dosad se priključilo UNISDR-ovoj inicijativi s lokalnim vlastima koja funkcionira prema načelu „odozdo prema gore“ i nosi naziv „Otporni gradovi“.
Kontakt:
Andrew Gardner
Tel.: +32 473 843 981
andrew.gardner@cor.europa.eu