Proračun EU-a nakon 2020.: za nove izazove potrebna su i nova financijska sredstva – smanjenje sredstava za kohezijsku politiku ugrozilo bi budućnost Europe  

Konferencijom o sljedećem VFO-u , održanom 8. i 9. siječnja, Europska komisija intenzivirala je svoj rad na prijedlogu proračuna EU-a za razdoblje nakon 2020. koji će biti predstavljen u svibnju. Predsjednik Europskog odbora regija Karl-Heinz Lambertz doprinio je raspravi rekavši da regije i gradove brine moguće smanjenje sredstava za kohezijsku politiku – glavnog europskog instrumenta za ulaganja – i upozorivši na opasnost od centralizirane, podijeljene i teritorijalno slijepe Europske unije.

Želimo li zaista Europu s manje mogućnosti osposobljavanja za tražitelje zaposlenja, slabijom infrastrukturom za održivi promet, smanjenom energetskom učinkovitošću u socijalnim stanovima, lošijom širokopojasnom pokrivenošću ruralnih područja ili manjom mogućnošću integracije migranata? “, zapitao se Lambertz. „ Smatra li to rješenjem za pokrivanje rupe u proračunu koju će uzrokovati Brexit i nove financijske potrebe na području obrane, sigurnosti i migracija, Unija se kreće u pogrešnom smjeru.

Reforme iz 2014. godine učinile su kohezijsku politiku inovativnom i ona sada ostvaruje rezultate u području ključnih izazova današnjice, a to su: radna mjesta, konkurentnost, klimatske promjene, energija i širokopojasna povezanost “, naglasio je predsjednik OR-a i dodao: „ Ulaganjem u kohezijsku politiku ulaže se u građane. Ograničavanje kohezijske politike ugrozilo bi izgradnju Europe i izazvalo veći raskol između istoka i zapada, sjevera i juga te urbanih i ruralnih zajednica .“

Predsjednik OR-a pozvao je i države članice EU-a da osiguraju financijska sredstva kako bi EU mogao svladavati nove i hitne izazove kao što su obrana, sigurnost, socijalne politike i migracije. To bi trebalo uključivati i povećanje nacionalnih doprinosa i uklanjanje postojećih veta na uvođenje instrumenata za prikupljanje novih vlastitih sredstava kao što su porez na emisije onečišćujućih tvari, aktivnosti velikih mrežnih operatera i financijske transakcije.

Onima koji tvrde da Europi više nisu potrebne politike koje se temelje na bespovratnim sredstvima Lambertz ukazuje na činjenicu da su javna ulaganja u većini država članica u stalnom padu: „ Oporavak gospodarstva Europske unije istovremeno predstavlja priliku i opasnost. Ako većina građana o oporavku bude doznavala samo iz medijskih izvješća i statističkih podataka, a ne bude ga osjetila u svakodnevnom životu, doći će do frustracije koja će otvoriti vrata novom valu populizma i nacionalizma. Moramo ulagati kako bi korist od oporavka naših gospodarstava imali i oni koji žive u jačim državama članicama i oni koji žive u slabijima.

#CohesionAlliance

Kako bi ukazao na potrebu za jačom kohezijskom politikom nakon 2020., OR je, zajedno s vodećim teritorijalnim udrugama EU-a, pokrenuo #CohesionAlliance (Savez za kohezijsku politiku): pokret građana otvoren svima koji vjeruju da kohezijska politika EU-a mora i dalje predstavljati jedan od temelja budućnosti EU-a. Od svog pokretanja u listopadu prošle godine, Savez svakodnevno privlači nove potpisnike, uključujući lokalne i regionalne vlasti, poslovne udruge, akademsku zajednicu, sindikate i skupine za strateško promišljanje.

Više informacija o inicijativama, izjavama i dokumentima o stajalištu u vezi sa savezom #CohesionAlliance dostupno je na adresi https://cohesionalliance.eu .

Kontakt:

Pierluigi Boda

Tel. +32 (0) 473 851 743

pierluigi.boda@cor.europa.eu