Dva mjeseca nakon rezolucije Europskog parlamenta o negativnom utjecaju niza kemikalija koje se koriste u proizvodnji hrane i kozmetike u EU-u, lokalni i regionalni predstavnici pozivaju Europsku komisiju da osigura višu razinu zaštite od opasnih kemikalija. Prema studijama, endokrini disruptori ili EDC-ovi imaju štetan učinak na rad hormona u tijelu, što dovodi do neplodnosti, pretilosti i raka. Kod djece su endokrini disruptori sve više povezani s autizmom i drugim poremećajima.

S obzirom na to da su lokalne i regionalne vlasti odgovorne za zdravstvene usluge u većini država članica EU-a, također su obvezne pobrinuti se za dobrobit stanovništva te moraju zauzeti stajalište u vezi s endokrinim disruptorima. Prema mišljenju Europskog odbora regija (OR), ne bavi se na odgovarajući način zdravstvenim rizicima i ne pruža dovoljno čvrst okvir za postupanje s tim kemikalijama u svim zakonima EU-a. Ne postoji konkretan akcijski plan ili vremenski rok za postizanje napretka u tom području. Izvjestitelj za mišljenje Uno Silberg (EE/EA) naglasio je potrebu za preventivnim djelovanjem.

„Endokrini disruptori imaju razoran dugoročni učinak ne samo na zdravlje ljudi nego i na životinjski i biljni svijet. Iako su posvuda oko nas, javnost je u velikoj mjeri nesvjesna rizika povezanih s njima. Potrebno je djelovati kako bi se podigla svijest javnosti i uskladiti mjere na svim razinama kako bi se prednost dala zdravlju građana, istovremeno uzimajući u obzir interese potrošača i industrije”, naglasio je načelnik Vijeća općine Kose.

Trenutačno postoji oko 800 kemikalija koje ometaju hormonske aktivnosti ili za koje se sumnja da to čine. Dostupna istraživanja pokazuju da godišnji zdravstveni troškovi povezani s endokrinim disruptorima iznose 163 milijarde EUR (1,28 % BDP-a EU-a). Endokrini disruptori obično se nalaze u limenkama i vrećicama za pohranu hrane te plastičnim folijama ili ambalaži. Mogu se naći i u igračkama, kozmetici, spremnicima za hranu, pesticidima, čak i u namještaju.

U mišljenju se naglašava da bi pouzdane informacije o rizicima i posljedicama endokrinih disruptora trebale biti dostupne europskim građanima u odgovarajućem obliku i na razumljivom jeziku. Istovremeno se predlaže uvođenje nove, ažurirane definicije endokrinih disruptora.

Lokalni i regionalni izabrani predstavnici pozivaju na povećanje sredstava za neovisna, javno financirana istraživanja o endokrinim disruptorima i neštetnim zamjenama za njih te drugim inovativnim rješenjima. Istovremeno skreću pozornost na mogući sukob između zaštite građana i funkcioniranja poduzeća koja ostvaruju dobit.

OR ističe da bi se endokrini disruptori trebali smatrati tvarima koje nemaju „sigurnosni prag”, što znači da izloženost takvim tvarima može predstavljati prijetnju, posebno tijekom kritičnih faza razvoja (u fetusnoj fazi, netom nakon rođenja i u pubertetu). Osim toga, vrlo se malo zna o njihovom kombiniranom učinku.

Kontekst

Endokrini disruptori (EDC) kemikalije su koje mijenjaju funkcioniranje endokrinog sustava i imaju negativan učinak na zdravlje ljudi i životinja. Te tvari mogu biti sintetičke ili prirodne, a izloženost njima može potjecati iz različitih izvora, kao što su ostaci pesticida ili potrošački proizvodi koji se upotrebljavaju ili su prisutni u svakodnevnom životu. Izloženost tim tvarima može uzrokovati rak, pretilost, dijabetes, smanjenje intelektualnih sposobnosti, slabije motoričke vještine, slabljenje obrazovnih sposobnosti i neplodnost.

Endokrini disruptori nalaze se na primjer u ambalaži prehrambenih proizvoda, proizvodima za njegu kože, kozmetici, građevinskim materijalima, elektroničkim uređajima, namještaju i podnim materijalima te igračkama. U cilju zaštite kultura voća i povrća te se tvari dodaju pesticidima i herbicidima koji se upotrebljavaju za prskanje.

Razlog sve većeg interesa za endokrine disruptore zabrinjavajuće je povećanje učestalosti bolesti za koje je moguće da su u znatnoj mjeri uzrokovane endokrinim poremećajima kod ljudi, kao i uočavanje poremećaja endokrinog sustava kod životinja koje se koriste za ispitivanja te koje su izložene tim tvarima u okolišu.

Na razini EU-a rasprave o endokrinim disruptorima započele su još 1996. godine. Nakon što je Europski parlament 1998. donio rezoluciju o endokrinim disruptorima, Komisija je u prosincu 1999. usvojila , koja je provedena uz pomoć mjera u području istraživanja, regulacije i međunarodne suradnje. U srpnju 2018. izvršna vlast EU-a objavila je novu strategiju za borbu protiv učinka endokrinih disruptora. Pokrenuta je i studija o važećem zakonodavstvu u tom području. Europski parlament donio je, u vezi sa strategijom, rezoluciju (2019/2683 (RSP)) u kojoj poziva na uspostavu „sveobuhvatnog okvira Europske unije za endokrine disruptore”.

EU podržava istraživanja o endokrinim disruptorima. Financirano je više od 50 projekata, za koje je više od 150 milijuna EUR došlo iz različitih okvirnih programa za istraživanje i inovacije. Dodatnih 52 milijuna EUR dodijeljeno je u okviru programa Obzor 2020. za projekte istraživanja i ranog otkrivanja.

EU je također poduzeo regulatorne mjere za zaštitu ljudi i okoliša od učinka endokrinih disruptora. Posebice su u zakonodavstvo u području i te općenito kemikalija , i uključene posebne odredbe o postupanju s endokrinim disruptorima. Nadalje, kad se radi o , , i na radnom mjestu, tvari koje imaju svojstva endokrine disrupcije predmet su zasebnih regulativa. Stoga su mnoge od tih tvari zabranjene ili je izloženost njihovom djelovanju smanjena na minimum, u mjeri u kojoj je to praktično i tehnički izvedivo.

Dodatne informacije

 Rezolucija Europskog parlamenta od 18. travnja 2019. „Prema sveobuhvatnom okviru Europske unije za endokrine disruptore”

 Studije koje je naručio Europski parlament za endokrine disruptore , „Endokrini disruptori, od znanstvenih dokaza do politike zaštite zdravlja ljudi”, travanj 2019.

 (studija, travanj 2019.)

 (analiza, prosinac 2016.)

 (informativni memorandum, kolovoz 2017.)

Kontakt:

Wioletta Wojewódzka

Tel. +32 2 282 22 89

wioletta.wojewodzka@cor.europa.eu