Zbog energetske krize izazvane Putinovom invazijom na Ukrajinu još je nužnije da EU postupno ukine svoju ovisnost o nafti, plinu i ugljenu. S obzirom na trenutačnu geopolitičku situaciju i njezine posljedice po energetska tržišta, Europski odbor regija – skupština izabranih lokalnih i regionalnih čelnika i čelnica EU-a – usvojio je rezoluciju o programu REPowerEU kao doprinos energetskoj strategiji Europske komisije kojom se nastoji postići neovisnost o ruskom uvozu energije do 2030. Lokalni čelnici naglašavaju da trenutačne prijetnje europskoj energetskoj sigurnosti i opskrbi energijom nipošto ne dovode u pitanje prelazak na klimatsku neutralnost.
Na aktualnu energetsku krizu osvrnuo se Vasco Alves Cordeiro, prvi potpredsjednik Europskog odbora regija i zastupnik u Regionalnom parlamentu Azora: „Posljedice rata u Ukrajini trenutačno se osjećaju u cijeloj Europskoj uniji.Obitelji i poduzeća snose najveći teret ruske agresije, ponajviše zbog rasta cijena energije.Iz Europskog odbora regija poslali smo jasnu poruku. Važno je postupno ukinuti uvoz ruske nafte, plina i ugljena. Pritom ne smijemo zapostaviti ljude ili odustati od svojihobveza u području klime. Rat i klimatska kriza prisilili su nas da sada razmislimo o budućnosti. Lokalne i regionalne vlasti imaju središnju ulogu u energetskoj tranziciji i pozivamo na to da se novom europskom strategijom REPowerEU podrži lokalno planiranje energetske sigurnosti i ulaganja u obnovljive izvore energije.”
U donesenoj rezoluciji o planu REPowerEU pozdravlja se mogućnost intervencije u cijene električne energije kako bi se riješio problem njihove velike volatilnosti i ublažio učinak na najranjivije skupine i na mikropoduzeća i mala poduzeća. Odbor predlaže razdvajanje plina i električne energije kao moguću mjeru za sprečavanje utjecaja visokih cijena plina na cijene električne energije i poziva Komisiju da primjenu opće klauzule o odstupanju iz Pakta o stabilnosti i rastu produlji barem do kraja 2023. Lokalni čelnici upozoravaju da se energetska suverenost EU-a neće postići sve dok se sinkronizacija plinskih, vodikovih i elektroenergetskih mreža i njihova međupovezanost ne poboljša i u potpunosti dovrši diljem EU-a. Pravila o državnim potporama trebalo bi revidirati kako bi se potaknula ključna strateška ulaganja u vodik iz obnovljivih izvora i u javnu infrastrukturu za punjenje električnih vozila.
Kao nadopunu rezoluciji o planu REPowerEU, Odbor je usvojio paket mišljenja koji doprinosi tekućoj reviziji EU-ova energetskog paketa „Spremni za 55 %” i provedbi europskog zelenog plana na lokalnoj i regionalnoj razini.
Kad je riječ o reviziji sustava trgovanja emisijama, Odbor poziva države članice da odrede minimalni postotni prag od barem 20 % prihoda ostvarenih na dražbama emisijskih jedinica ETS-a, kojima će izravno upravljati lokalne i regionalne vlasti. Riječ je o mjeri predloženoj u mišljenjuPetera Kurza (DE/PES), gradonačelnika Mannheima, koji je izjavio: „Odgovor na rat u Ukrajini ne smije dovesti u pitanje djelotvorne instrumente transformacije, pogotovo određivanje cijena CO2.Naprotiv, to samo potvrđuje naše dugogodišnje uvjerenje da moramo prestati upotrebljavati fosilna goriva. Moramo osigurati da paket „Spremni za 55 %“ bude izvediv za gradove i regije tako što ćemo ih uključiti u revidirani sustav trgovanja emisijama i uspostavu mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama te zaštititi ranjive osobe i područja pomoću Socijalnog fonda za klimatsku politiku.” U usvojenom mišljenju članovi i članice ponovno pozivaju da se određivanje cijena ugljika proširi na sve sektore, uključujući promet i građevinarstvo.
Lokalni i regionalni čelnici iznijeli su niz prijedloga o energetskoj učinkovitosti u mišljenju izvjestitelja Rafala Trzaskowskog (PL/EPP), gradonačelnika Varšave, koji je izjavio: „Ruski rat protiv Ukrajine i nedavni prekid opskrbe plinom za neke države članice trebao bi nas dodatno potaknuti da još prije postignemo ambiciozne klimatske ciljeve.Načelo „energetska učinkovitost na prvom mjestu” ključno je za stratešku autonomiju EU-a. Zato podržavamo ciljeve od 3 % godišnje obnove zgrada javnog sektora i najmanje 1,7 % smanjenja potražnje za energijom u javnom sektoru. Međutim, potrebna nam je financijska i tehnička potpora. Ponovno pozivam na to da se gradovima i regijama dodijele izravna sredstva za provedbu projekata zelenog plana.
Budući da se broj ugroženih građana koji se suočavaju sa siromaštvom u području energije i mobilnosti dramatično povećao, pozivamo Europsku komisiju da olakša uspostavu javno-privatnih konzorcija za obnovu zgrada s industrijskim subjektima.”
Kad je riječ o obnovljivim izvorima energije, gradovi i regije usvojili su mišljenje „Izmjena Direktive o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora radi usklađivanja s novim klimatskim ciljevima za 2030.”. Izvjestitelj Andries Gryffroy (BE/EA) istaknuo je: „Iako pozdravljamo reviziju nove Direktive, još nam nedostaje dodatnih poticaja za uspostavu zajednica obnovljive energije. Moramo i dalje olakšavati izdavanje dozvola, smanjivati administrativne prepreke i čimbenike koji ometaju pristup mreži kako bismo potaknuli kolektivnu vlastitu proizvodnju i potrošnju vlastite energije iz obnovljivih izvora. Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora na lokalnoj razini ključna je za osiguravanje energetske neovisnosti i ispunjavanje naših globalnih klimatskih obveza. Moramo povećati ulaganja u obnovljive izvore energije i razviti više prekograničnih projekata u području obnovljive energije kako bismo diversificirali opskrbu energijom u EU-u i ostvarili integrirani i dekarbonizirani energetski sustav.”Zastupnik u Flamanskom parlamentu Gryffroy poziva Europsku komisiju da „brzo predstavi najavljenu strategiju EU-a za solarnu energiju i da dodatno potakne razvoj tržišta čistog vodika”.
Osiguravanje pravedne tranzicije u kojoj nitko nije zapostavljen glavna je svrha prijedloga Csabe Borbolya (RO/EPP), izvjestitelja za mišljenje o socijalno pravednom zelenom planu, i predsjednika Vijeća Okruga Harghita, koji je naglasio: „Moramo pomoći najranjivijima i uvesti izuzeća za kućanstva, mikropoduzeća i mala poduzeća koja se suočavaju sa siromaštvom u području energije i mobilnosti.Socijalni fond za klimatsku politiku trebao bi biti dio strukturnih fondova i djelovati u okviru podijeljenog upravljanja, uz poštovanje načela partnerstva i višerazinskog upravljanja. Gradovi i regije moraju aktivno sudjelovati u izradi nacionalnih socijalnih planova za klimatsku politiku i trebali bi izravno upravljati udjelom od najmanje 35 % financijske omotnice Socijalnog fonda za klimatsku politiku.”
Više informacija:
S obzirom na rusku invaziju Ukrajine, Europska komisija predložila je 8. ožujka 2022. plan za postizanje neovisnosti Europe o ruskim fosilnim gorivima, počevši od plina, znatno prije 2030. Planom REPowerEU nastojat će se diversificirati opskrba plinom, ubrzati korištenje plinova iz obnovljivih izvora, a plin za grijanje i proizvodnju električne energije zamijeniti nekim drugim rješenjem, čime bi se potražnja za ruskim plinom mogla smanjiti za dvije trećine prije kraja godine. Plan uključuje niz mjera za odgovor na porast cijena energije u Europi i za obnovu zaliha plina za sljedeću zimu. Europa se već nekoliko mjeseci suočava s povećanim cijenama energije, ali sada nesigurnost opskrbe pogoršava taj problem.
U okviru inicijative „Zeleni plan na lokalnoj razini“ Europski odbor regija nastoji podupirati gradove i regije u prelasku EU-a na klimatsku neutralnost. „Zeleni plan na lokalnoj razini“ vodeća je inicijativa Europskog odbora regija čiji je cilj staviti gradove i regije u središte prelaska EU-a na klimatsku neutralnost. Uključuje nekoliko poziva na djelovanje kao što su „Stabla za život“, anketa za prikupljanje stajališta gradova i regija o izazovima i mogućnostima provedbe europskog zelenog plana na lokalnoj razini te poziv svim lokalnim i regionalnim vlastima da objave svoje inicijative u području klime.
Kontakt:
David Crous
Tel. +32 (0)470 881 037
david.crous@cor.europa.eu