Kliknite ovdje kako biste dobili automatski prijevod teksta u nastavku.
Učinkovitije državne potpore i poljoprivredno-šumarske strategije ključne su za premošćivanje kohezijskog jaza u ruralnim područjima  

Održivo i učinkovito upravljanje poljoprivredom i šumarstvom ključno je za očuvanje i zaštitu krajolika, održavanje ruralnih gospodarstava, suzbijanje depopulacije, a time i borbu protiv nejednakosti u razvoju. Lokalni i regionalni čelnici i čelnice pozivaju Europsku uniju da pruži potporu MSP-ovima i mikropoduzećima u ruralnim područjima, prije svega pojednostavnjenjem postupaka u vezi s pravilima o državnim potporama.

Nastojanja Europske unije da do 2050. postane klimatski neutralan kontinent i da oživi ruralna područja, a pritom zadrži koheziju kao temeljnu vrijednost EU-a, trebaju uključivati određenu fleksibilnost u vezi s pravilima o državnim potporama za poljoprivredu i ruralna poduzeća. To je glavna poruka koju je Europski odbor regija (OR) poslao u mišljenju „Buduće državne potpore EU-a u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima”, koje je sastavio Guido Milana (IT/PES), član lokalnog vijeća Olevana Romana, i koje je usvojeno na plenarnom zasjedanju održanom 27. i 28. travnja.

„Nakon krize uzrokovane pandemijom rat u Ukrajini opterećenje je za gospodarski oporavak Europe i zelenu tranziciju poljoprivrednog sektora. Međutim, ne možemo si priuštiti nazadovanje u borbi protiv klimatskih promjena i jasno se protivimo onima koji iskorištavaju sukob kako bi oslabili zeleni plan i strategiju ‚od polja do stola’. Podupiremo važnost ulaganja u zelenu tranziciju, ali istodobno pozivamo na to da se uz nju donesu odgovarajuće mjere potpore. One prije svega uključuju fleksibilnije i jednostavnije državne potpore poljoprivrednom, ruralnom i šumarskom sektoru.U tu svrhu pozivamo na redefiniranje koncepta malih i srednjih poduzeća i stvaranje nove definicije mikropoduzeća posebno za poljoprivredni sektor jer čvrsto vjerujem da se tim poduzećima treba pružiti potpora s obzirom na to da su ona najprikladnija za postizanje zelene tranzicije”, izjavio je izvjestitelj.

Lokalni i regionalni čelnici i čelnice pozivaju na to da se poljoprivrednim gospodarstvima pomogne u ostvarivanju zelene tranzicije, a posebno manjim poduzećima koja se bave zaštitom krajolika, kao i mikropoduzećima, koja se s tranzicijom ne bi mogla sama nositi. Članovi i članice OR-a također ističu da bi se MSP-ovima u ruralnim područjima trebala pružiti dostatna potpora, bez obzira na to jesu li aktivni u poljoprivrednom sektoru ili ne.

Europska komisija mora predstaviti nove prijedloge za dodjelu državnih potpora u poljoprivredi, koje će se primjenjivati od 1. siječnja 2023. Odbor naglašava potrebu za stvarnim pojednostavnjenjem administrativnih postupaka za lokalne vlasti kada primaju državne potpore ili kada se moraju nositi s hitnim situacijama. Pojednostavnjeni troškovi trenutačno se smatraju usklađenima s pravilima o državnim potporama samo u kontekstu potpora koje se sufinanciraju iz izvora EU-a, međutim, prema mišljenju Odbora, čini se da nema valjanog opravdanja za daljnju primjenu različitih metoda izračuna prihvatljivih troškova ovisno o tome odakle dolazi financiranje programa potpore.

Uz poljoprivredu, sektor šumarstva ima ključnu socioekonomsku ulogu za regionalni razvoj, posebno u najudaljenijim područjima, planinskim regijama i područjima u najnepovoljnijem položaju. Kad je riječ o tom sektoru, lokalni čelnici i čelnice traže da se potpora infrastrukturi ne smatra automatski državnom potporom ako se odnosi na neproduktivna ulaganja. U zasebnom mišljenju usvojenom na plenarnom zasjedanju, koje je sastavio regionalni tajnik za EU i vanjske odnose Vlade Autonomne zajednice Valencije Joan Calabuig Rull (ES/PES), članovi i članice OR-a ističu da šumski proizvodi koji se industrijski prerađuju i kojima se gospodari na održiv način pozitivno doprinose mnogim regionalnim gospodarstvima.

U mišljenju „Strategija EU-a za šume do 2030.” skreće se pozornost Europske komisije na potrebu za postizanjem ravnoteže između okolišnih, društvenih i gospodarskih aspekata održivog gospodarenja šumama te se naglašava važnost poštovanja i očuvanja raznolikosti šuma održivim praksama gospodarenja.

Lokalni čelnici i čelnice naglašavaju da je za održivo gospodarenje šumama potrebno više sredstava EU-a, i to osiguravanjem jasno određenih i realističnih financijskih sredstava uz istodobno pojednostavnjenje administrativnih postupaka.

Izvjestitelj Calabuig izjavio je: „Postavljanje zajedničkog okvira i ciljeva na europskoj razini vrlo je pozitivan korak, ali to ne smije dovesti do smanjenja supsidijarnosti u tom području s obzirom na raznolikost šuma u Europi i činjenicu da je 40 % šuma pod upravom lokalnih i regionalnih vlasti.EU, koji ima širok raspon nadležnosti u pitanjima iz tog područja, trebao bi podupirati regije i općine, koje će u konačnici provoditi europsku strategiju. Taj je pristup ključan za postizanje održivog gospodarenja šumama, koje podrazumijeva tri dimenzije: društvenu, gospodarsku i okolišnu.“

Sektor šumarstva, poljoprivreda i proizvodi povezani s korištenjem zemljišta, kao što su biomasa, proizvodi na bazi drva i proizvodi od bioloških sirovina, znatno doprinose gospodarskom razvoju i otvaranju radnih mjesta u ruralnim područjima. Sektori korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF) također su ključni za klimatsku politiku. Åsa Ågren Wikström (SE/EPP), članica Skupštine Pokrajine Västerbotten i izvjestiteljica za usvojeno mišljenje o reviziji Uredbe o LULUCF-u i Uredbe o raspodjeli tereta, izjavila je: „Moramo uvidjeti puni potencijal sektora šumarstva u ublažavanju klimatskih promjena i razvoju lokalnog i regionalnog biogospodarstva.Sekvestracijom ugljika u šumama i upotrebom proizvoda i bioenergije iz šuma može se doprinijeti smanjenju utjecaja na klimu i otvaranju novih radnih mjesta. Klimatske promjene problem su koji nadilazi granice i ne može se riješiti samo nacionalnim ili lokalnim mjerama. Svi sektori gospodarstva moraju doprinijeti smanjenju emisija ugljika na način koji je istodobno pravedan i solidaran. Nužna transformacija mora se temeljiti na činjenicama i uključivati lokalne i regionalne vlasti.”

Više informacija:

U svibnju 2021. Europska komisija objavila jeradni dokument službi Komisijeu kojem su sažeti rezultati evaluacije pravila o državnim potporama za sektor poljoprivrede i šumarstva i za ruralna područja. U evaluaciji se zaključuje da će možda biti potrebne određene ciljane prilagodbe kako bi se postojeća pravila uskladila s trenutačnim prioritetima EU-a, budućom zajedničkom poljoprivrednom politikom (ZPP) i europskim zelenim planom. Donošenje revidiranih pravila planirano je za kraj 2022. kako bi se ona počela primjenjivati 2023.

Europski parlament i Vijeće EU-a donijeli su uredbe o novom ZPP-u, posebno Uredbu (EU) 2021/2115, kojom se utvrđuju pravila o potpori za strateške planove uzimajući pritom u obzir mišljenje OR-a o novoj zajedničkoj poljoprivrednoj politici.

OR je u siječnju 2022. usvojio mišljenje „Dugoročna vizija za ruralna područja” predsjednika Vlade Andaluzije Juanma Morena.

OR je izrazio svoja stajališta o strategiji EU-a o bioraznolikosti i strategiji „od polja do stola” u mišljenjima „Biološki raznoliki gradovi i regije nakon 2020. na konferenciji COP15 o biološkoj raznolikosti i u strategiji EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030.” i „Od polja do stola: lokalna i regionalna dimenzija”.

Šume pokrivaju sve veći udio zemljišta (trenutačno 43 %), uglavnom u regijama zahvaćenima depopulacijom. Prema podacima iz 2018. sektor šumarstva (gospodarenje i iskorištavanje, industrijska obrada drva i proizvodnja papira) izravno je zapošljavao 2,1 milijun ljudi u EU-u, stvarajući bruto dodanu vrijednost od 109 855 milijuna EUR. U šumarskim sektorima te je godine bilo aktivno 397 000 poduzeća, drugim riječima 15 % proizvodnih poduzeća. Nadalje, u proizvodnji drvenog namještaja i tiskanju papira radilo je 1,2 milijuna ljudi, stvarajući bruto dodanu vrijednost od 25 milijardi EUR (namještaj) i 31 milijarde EUR (tisak). Naposljetku, bioenergija, drvena gradnja i šumski nedrvni proizvodi osiguravali su dodatna 4 milijuna radnih mjesta.

Održive poljoprivredne prakse i strategije za šumarstvo otporne na klimatske promjene kojima se poštuje biološka raznolikost i doprinosi njezinoj obnovi u Europi ključni su elementi europskog zelenog plana – strategije rasta EU-a za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. „Zeleni plan na lokalnoj razini“ vodeća je inicijativa Europskog odbora regija čiji je cilj staviti gradove i regije u središte prelaska EU-a na klimatsku neutralnost. Uključuje nekoliko poziva na djelovanje kao što su „Stabla za život“, anketa za prikupljanje stajališta gradova i regija o izazovima i mogućnostima provedbe europskog zelenog plana na lokalnoj razini te poziv svim lokalnim i regionalnim vlastima da objave svoje inicijative u području klime.

Kontakt:

Matteo Miglietta

Tel. +32 (0)470 895 382

matteo.miglietta@cor.europa.eu

David Crous

Tel. +32 (0)470 881 037

david.crous@cor.europa.eu

Podijeli: