Povećanje učinkovitosti i konkurentnosti morskih luka i luka unutarnjih plovnih putova, poboljšanje rada lučkih gradova te revitalizacija lučkih područja od ključne su važnosti za europsko gospodarstvo i društvo. Međutim, zbog geografske koncentracije aktivnosti, male i srednje luke gube svoje funkcije uslijed propadanja s njima povezanih gradskih područja. Lokalni čelnici EU-a razmatraju načine revitalizacije lučkih područja usmjerene na upravljanje, privlačenje ulaganja i održiv razvoj gradova.

Europski odbor regija, skupština lokalnih i regionalnih vlasti EU-a, 8. veljače usvojio je Mišljenje o revitalizaciji lučkih gradova i područja za koje je zadužen Stanisław Szwabski (PL/EA) , član gradskog vijeća Gdynije.

Ukupno 104 od 329 luka na području Europe smatra se ključnim lukama Transeuropske prometne mreže (TEN-T). One su glavni ulaz u Europski gospodarski prostor i od ključne su važnosti za održavanje i poboljšanje konkurentnosti gospodarstva EU-a.

Unatoč općem trendu rasta u sektoru pomorskog prijevoza, sve veća koncentracija lučkih djelatnosti ugrožava ulogu mnogih europskih lučkih gradova koji se suočavaju s gospodarskim i urbanističkim propadanjem. U tom kontekstu Odbor pozdravlja diversifikaciju luka u propadanju jer se time privlače nove gospodarske aktivnosti, a na lokalnoj razini stvara pozitivni učinak prelijevanja.

Stabilna investicijska klima i kontinuirano financiranje inovativnih projekata i inicijativa od strane EU-a odlučujući su za otvaranje novih perspektiva za lučka područja. Odbor stoga poziva na to da se inicijativama za istraživanje i inovacije koje se kreću odozdo prema gore pruži jača potpora kako bi se poboljšali inovativni kapaciteti tog sektora i odnos između luka i gradova. Potrebna je i jača podrška sanaciji lučkih gradova i područja, i to u okviru kohezijske politike EU-a i drugih sektorskih politika koje bi mogle djelovati kao katalizator gospodarskog, socijalnog i teritorijalnog razvoja EU-a.

„ Uspjeh preustroja brodogradilišta Gdynia dobar je primjer potencijala rasta i složenosti oživljavanja lučkih područja u Europi “, rekao je izvjestitelj, prisjetivši se da su „ kad je Poljska pristupila Uniji, državne subvencije postale 'nezakonite državne potpore' i da su poduzimani veliki napori, uključujući privatizaciju, da se brodogradilište učini profitabilnim. To nije bilo djelotvorno pa su nakon 2009. pojedinačne dijelove brodogradilišta Gdynia kupili novi vlasnici te je cijelo područje potpalo pod Posebnu gospodarsku zonu Pomeranije. Baltička luka novih tehnologija (BPNT) osnovana je kasnije. Cestovna infrastruktura i mreže (za električnu energiju, vodu, kanalizaciju itd.) modernizirane su, a stvoreni su i novi zajednički prostori u kojima poduzeća mogu uspješno surađivati i trgovati. Poduzeća sada uživaju organizacijsku podršku upravnog odbora Posebne gospodarske zone Pomeranije, pristup infrastrukturi te porezne olakšice. Zapošljavanje i proizvodnja u brzom su porastu, a spontano su uspostavljene suradničke veze, što je stvorilo privlačnu tržišnu ponudu u pogledu odobalne proizvodnje, vjetroelektrana, brodogradnje, čeličnih konstrukcija itd. Poduzeća raznih veličina (većinom mala i srednja) udružuju potencijal i stvaraju sinergije uz veću produktivnost i niže troškove – sve u svemu, radi se o zdravoj gospodarskoj logici .“

Razmatrajući sljedeću generaciju politika EU-a za luke, lokalni čelnici od Europske komisije traže da obrati veću pozornost na stajališta različitih dionika u pomorskom gospodarstvu te lokalnih i regionalnih vlasti, kao i da razvije diversificirane pristupe prilagođene posebnim potrebama različitih vrsta luka.

Kontakt:

Prezime i ime

Tel. +32 nnnnnnnn

…@cor.europa.eu