U ovom intervjuu Dimitrios Karnavos (EL/EPP) odgovara na pet pitanja o Osmom programu djelovanja za okoliš . Gradonačelnik Kallithee izvjestitelj je za nacrt mišljenja u kojemu se traži da se za lokalne i regionalne vlasti izdvoje odgovarajuća sredstva potrebna za provedbu politika zaštite okoliša na terenu. O nacrtu mišljenja glasovat će se na sljedećem plenarnom zasjedanju koje će se održati od 3. do 5. veljače nakon opće razmatračke rasprave na sastanku povjerenstva ENVE 1. veljače. Iako su politike EU-a za zaštitu okoliša posljednjih desetljeća donijele znatne koristi, Europa se i dalje suočava s dosad nezabilježenim izazovima u području okoliša, klime i održivosti, kao što su gubitak biološke raznolikosti, klimatske promjene, upotreba resursa i onečišćenje. Osmi program djelovanja za okoliš ključan je za svladavanje tih izazova u razdoblju nakon COVID-a 19.
Iz perspektive lokalnih i regionalnih vlasti, koji bi trebali biti glavni prioriteti Osmog programa djelovanja za okoliš?
Osmi program djelovanja za okoliš pruža dugoročnu stratešku viziju i smjernice za postizanje klimatski neutralnog, resursno učinkovitog i održivog gospodarstva do 2050., u skladu s europskim zelenim planom, novom strategijom EU-a za postizanje klimatske neutralnosti do sredine stoljeća. U šest prioritetnih ciljeva opisanih u predloženom Osmom programu djelovanja za okoliš odražavaju se i ciljevi i očekivanja lokalnih i regionalnih čelnica i čelnika. Pandemija COVID-a 19 pokazala nam je da zdrav život mora biti temelj svih politika EU-a kojima se promiču ljudsko zdravlje, zdrav planet, zdravo gospodarstvo i zdravo društvo koje svima nudi prilike. U tom je kontekstu ključna i nužna bolja povezanost zdravlja i okoliša. Osmim programom djelovanja za okoliš mora se doprinositi netoksičnom okolišu, osiguravati bolji životni standard za ljude i stvarati otpornije zajednice. Također se mora promicati održivo poslovno okruženje i poticati zelena ulaganja na svim razinama (europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj). Sve je to potrebno za snažniji i održiv EU u razdoblju nakon COVID-a.
Kako se novim programom djelovanja za okoliš može osigurati bolje uključivanje aspekata okoliša i klime u druge sektorske politike EU-a? Kako je Osmi program djelovanja za okoliš povezan s europskim zelenim planom?
Djelotvornije uključivanje aspekata okoliša i klime u druge sektorske politike EU-a nije uvijek jednostavno jer različiti sektori imaju različite prioritete. Ponekad se čini da čak i same politike u području okoliša i klime djeluju kao protivne sile. Na primjer, politikama zaštite klime i smanjenja emisija ugljika promiče se pokretanje i rad projekata obnovljive energije. S druge strane, čini se da se posebno važna politika zaustavljanja gubitka biološke raznolikosti i očuvanja kohezije u okviru mreže Natura 2000 djelomično kosi s politikom zaštite klime, primjerice kada su projekti obnovljive energije smješteni i provode se u zaštićenim područjima. Stoga moramo biti dosljedni i kretati se u istom smjeru jer se svi suočavamo s istim izazovima. Važno je u najvećoj mogućoj mjeri iskoristiti dostupne alate i metode kako bi se uspostavio okvir za stalno praćenje i poboljšanje okolišne učinkovitosti, uključujući ulaganja u zaštitu okoliša i klime. Trebali bismo se dogovoriti i o jasnom planu koji će nas dovesti do klimatske neutralnosti do 2050. Kad je riječ o gradovima i regijama, ne smijemo zaboraviti da lokalne i regionalne vlasti imaju posebnu ulogu u povezivanju poduzeća, istraživačkih instituta i akademske zajednice, kao i u uključivanju pojedinaca i lokalnih dionika u osmišljavanje i provedbu politika u području okoliša.
Kako možemo osigurati potpunu provedbu politika zaštite okoliša u svim zajednicama EU-a?
Svakako pozdravljam činjenicu da je u Osmom programu djelovanja za okoliš kao jedan od ključnih prioriteta definirana učinkovitija i djelotvornija provedba. Kako bi se poboljšali rezultati provedbe, lokalne i regionalne vlasti trebale bi raspolagati odgovarajućim instrumentima i resursima. Mi smo zaduženi za provedbu 70 % zakonodavstva EU-a, 90 % mjera za prilagodbu klimatskim promjenama i 70 % mjera za njihovo ublažavanje. Moramo primjenjivati inovativne pristupe kojima se lokalne i regionalne vlasti osnažuju za pružanje prilagođenih rješenja za poboljšanje provedbe politika zaštite okoliša na terenu, bez obzira na to radi li se o urbanim, ruralnim ili planinskim područjima, otocima ili obalnim područjima. Potrebno je više istraživanja, podataka i znanja kako bi se svladali specifični ekološki izazovi s kojima se suočavamo i iskoristile prilike u različitim vrstama lokalnih i regionalnih zajednica jer svako zemljopisno područje ima svoje izazove, nedostatke i prednosti. Stoga u svojem mišljenju o Osmom programu djelovanja za okoliš pozivam na holistički pristup usmjeren na konkretna područja kao najbolji način za postizanje zdravog životnog standarda. Nećemo biti uspješni ako ne uspostavimo funkcionalan okvir višerazinskog upravljanja i potičemo sve razine upravljanja da promiču međuadministrativnu, međuregionalnu, međuopćinsku i prekograničnu suradnju u politikama zaštite okoliša. Također moramo ojačati bazu znanja o okolišu iskorištavanjem potencijala digitalnih i podatkovnih tehnologija te povećanjem upotrebe prirodnih rješenja i socijalnih inovacija kako bi se poboljšala provedba okolišnih ciljeva. Na primjer, u Kallitheji, osmoj po veličini grčkoj općini i četvrtoj po veličini u gradskom području Atene, proveli smo projekt koji se temelji na upotrebi digitalnih tehnologija (tehnologija iBeacons i proširena stvarnost) s ciljem da i stanovnike/stanovnice i posjetitelje/posjetiteljice potaknemo na upotrebu održivih oblika prijevoza, kao što su pješačenje i vožnja biciklom, kako bi se smanjile emisije ugljika, poboljšala kvaliteta zraka i naglasila potreba za očuvanjem povijesne i kulturne baštine grada.
Kako se Osmim programom djelovanja za okoliš može pomoći lokalnim i regionalnim zajednicama u EU-u da osiguraju odgovarajuća sredstva za provedbu politika EU-a u području okoliša i klime u okviru zelenog oporavka nakon COVID-a 19?
Kao što sam spomenuo, za uspješnu provedbu politika u području okoliša i klime na terenu od presudne su važnosti odgovarajući resursi, kao što su ciljano financiranje i jasan pravni okvir, ali i administrativni resursi poput stručnosti, izgradnje kapaciteta, znanja i razmjene najboljih praksi. U Osmom programu djelovanja za okoliš mora se razviti integrirani okvir za opremanje lokalnih i regionalnih vlasti odgovarajućim alatima u skladu sa strategijom zelenog oporavka nakon COVID-a 19. On mora sadržavati poticaje za prelazak na ambicioznije politike u području okoliša, posebno za one koji zaostaju, ali i za one koji postižu dobre rezultate kako bi ih se dodatno motiviralo. Moram priznati da žalim zbog neusklađenosti između dogovora o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. i Osmog programa djelovanja za okoliš. Svakako bi ih trebalo bolje koordinirati. S pozitivne strane, drago mi je što su klimatska i digitalna tranzicija u središtu sljedećeg proračuna EU-a, što je 30 % dugoročnog proračuna EU-a i instrumenta „Next Generation EU“ dodijeljeno za borbu protiv klimatskih promjena te što se posebna pozornost posvećuje okolišu i biološkoj raznolikosti. Nadam se da će se Osmim programom djelovanja za okoliš stvoriti pravi okvir za zelena i plava ulaganja i inovacije na svim razinama upravljanja. To je ključno ako želimo izgraditi otporne zajednice uz istodobno poticanje rasta i otvaranje radnih mjesta u pravednom i uključivom društvu koje se temelji na solidarnosti. Očekujem i da će se Osmim programom djelovanja za okoliš osigurati instrumenti za izgradnju kapaciteta, baza podataka o znanju i najboljim praksama te poticaji za suradnju među gradovima, kao što su istorazinske ocjene i aktivnosti uzajamnog učenja, posjeti lokacijama i ekološko bratimljenje, kako bi se ostvario napredak u zelenom oporavku.
Kad je riječ o utjecaju COVID-a 19 na program zaštite okoliša, je li to prepreka ili prilika za ubrzanje djelovanja?
Podrazumijeva se da bi COVID-19 trebalo smatrati prilikom za ubrzanje programa zaštite okoliša. Posljednjih mjeseci primjećujemo poboljšanje kvalitete zraka, obnovu biološke raznolikosti i opće poboljšanje ekosustava. Trebali bismo nastaviti s tim trendom. Pozdravljam to što EU planira oporavak od COVID-a 19 koji ide ruku pod ruku sa zelenom i digitalnom tranzicijom. Naše lokalne zajednice moraju se ekonomski oporaviti, ali na održiv i otporan način. Smatram da pritom moramo poboljšati svoju komunikaciju s pojedincima kako bismo doprli do njih jer se provedba može postići samo potpunim i svakodnevnim angažmanom svih građana i građanki. Moramo podići razinu osviještenosti o prednostima politika u području klime, okoliša i biološke raznolikosti te pokazati kako se njima poboljšava naše zdravlje i dobrobit, a istovremeno naša lokalna gospodarstva čine održivijima i konkurentnijima.
Osnovne informacije
Od sredine 1970-ih politika EU-a u području okoliša temelji se na nizu programa djelovanja za okoliš u kojima se definiraju prioritetni ciljevi koje treba ostvariti tijekom određenog razdoblja. Budući da je Sedmi program djelovanja za okoliš završio 2020., Europska komisija odobrila je prijedlog Osmog programa djelovanja za okoliš za razdoblje do 2030. s ciljem upotpunjavanja europskog zelenog plana.
OR je usvojio zakonodavna mišljenja o prošlim izdanjima tog programa. Primjerice, 2019. usvojio je samoinicijativno mišljenje „Ususret Osmom programu djelovanja za okoliš“ izvjestitelja Cora Lamersa (NL/EPP) , gradonačelnika Schiedama. Mišljenje se oslanjalo na posebnu studiju .
U skladu s europskim zelenim planom, Osmi program djelovanja za okoliš ima šest prioritetnih ciljeva . Kako bi se ocjenjivalo i izvješćivalo o tome je li EU na dobrom putu da ostvari te ciljeve, u prijedlogu Osmog programa djelovanja za okoliš predlaže se uspostava novog okvira za praćenje.
Europski odbor regija i Europska komisija blisko surađuju na osiguravanju djelotvorne provedbe i razvoja politika zaštite okoliša putem Tehničke platforme za suradnju u području okoliša .
Kontakt za medije: pressecdr@cor.europa.eu