Kliknite ovdje kako biste dobili automatski prijevod teksta u nastavku.
Klimatske promjene: krajnje je vrijeme da djelujemo  

Izjava predsjednika Karl-Heinza Lambertza povodom UN-ova sastanka na vrhu o klimi 23. rujna 2019. u New Yorku

Ne možemo ignorirati tisuće ljudi koji svaki tjedan izlaze na ulice i od svjetskih čelnika traže da ispune obećanja koja su dali kada su 2015. potpisivali UN-ov Pariški klimatski sporazum jer bi to bila ne samo ekološka katastrofa već i ekonomska i moralna pogreška. Skeptici koji dovode u pitanje povezanost klimatskih promjena s ljudskim djelovanjem ne samo što zanemaruju znanstvene spoznaje nego i ne prepoznaju gospodarske prilike i produbljuju jaz između građana i politike. Vlade na svim razinama dužne su djelovati, inače će troškove snositi budući naraštaji.

Znanstvene su spoznaje nedvosmislene: klima se sve više mijenja. Već sada u većoj mjeri doživljavamo nesvakidašnje i ekstremne vremenske uvjete. Tope se polovi i ledenjaci, rastu razine mora, a gubitak biološke raznolikosti dostigao je novi vrhunac . Jednako je uvjerljiv i ekonomski argument: svake nas godine globalno zagrijavanje košta 12 milijardi eura. Prelaskom na gospodarstvo bez ugljika stvorit će se prijeko potrebna radna mjesta, povećati konkurentnost EU-a i smanjiti naša energetska ovisnost.

Na velikoj konferenciji o klimi u New Yorku glavni tajnik UN-a Antonio Guterres pozvat će na ubrzavanje djelovanja u području klime i preuzimanje obveza radi ostvarivanja ambicioznijih klimatskih ciljeva. Svijet je već postigao najambiciozniji međunarodni sporazum o klimi u povijesti. Usuglasili smo se oko ciljnih vrijednosti, većine postupaka i provedbenih pravila. Unatoč tome, do 2100. globalna će temperatura porasti za 3 °C nastavimo li ići u istom smjeru. Moramo postati ambiciozniji te svoja obećanja pretvoriti u rezultate. A nitko ne može ispuniti ta obećanja bez uključivanja lokalnih zajednica, gradova i regija.

Polovina svjetskog stanovništva živi u gradovima, a taj će udio 2050. godine vjerojatno dosegnuti 70 %. Gradovi troše čak 80 % proizvedene energije i odgovorni su za gotovo jednak postotak globalnih emisija stakleničkih plinova. Lokalne su vlasti od ključne važnosti jer su nadležne za više od 70 % mjera za ublažavanje klimatskih promjena i do 90 % mjera za prilagodbu klimatskim promjenama. U izvješću koje je UN objavio ovoga tjedna navodi se da će povrat od ulaganja u mjere za postizanje niskih emisija ugljika u gradovima do 2050. iznositi najmanje 23,9 bilijuna USD .

Međutim, lokalne, gradske i regionalne vlasti još uvijek ne sudjeluju u službenim globalnim razgovorima o klimi. Obveze i postignuća gradova i regija u vezi s klimom i dalje nisu formalno priznati i sadržani u Pariškom klimatskom sporazumu. Hitno moramo vrednovati i uzeti u obzir njihove napore jer nam je, kako neki tvrde, preostalo samo 12 godina za uvođenje promjena. Ti doprinosi utvrđeni na lokalnoj i regionalnoj razini ključni su za iskorištavanje klimatskih postignuća gradova i regija.

Europskom odboru regija, EU-ovoj skupštini lokalnih i regionalnih čelnika, iz prve je ruke poznata ključna uloga koju gradovi i regije imaju u provedbi klimatskih mjera. Naši članovi imaju izravnu nadležnost u ključnim područjima procesa dekarbonizacije te svakodnevno nastoje ozeleniti gradska područja i primijeniti čitav niz održivih rješenja – u području prometa, proizvodnje i potrošnje energije, gospodarenja otpadom, zaštite biološke raznolikosti itd. No lokalnim vlastima treba mnogo više od priznanja i podrške.

Pozivamo vlade i države da se ugledaju na Sporazum gradonačelnika i prošire mu opseg. Taj sporazum danas podupire više od 9500 gradova koji su se dobrovoljno obvezali na premašivanje klimatskih i energetskih ciljeva EU-a. Njegov strukturirani sustav tehničke i financijske pomoći pomaže lokalnim vlastima u prelasku na zeleno gospodarstvo. Europska financijska potpora pruža se u okviru instrumenata kao što je Europski instrument za lokalnu energetsku podršku (ELENA), koji je prije deset godina pokrenula Europska investicijska banka. Dosad je prikupljeno otprilike šest milijardi eura za klimatski pogodna ulaganja lokalnih vlasti.

Takozvanim zelenim paktom Europska unija proglasila je energetsku tranziciju i dekarbonizaciju gospodarstva glavnim prioritetom. Europa mora postaviti ambicioznije energetske i klimatske ciljeve, a regionalnu politiku EU-a – kohezijsku politiku – zadržati kao ključan instrument za provedbu klimatske politike. Sljedeći dugoročni proračun EU-a za razdoblje nakon 2020. o kojem se trenutačno pregovara mora biti prihvatljiv s klimatskog aspekta, a vlade moraju prestati subvencionirati ulaganja u fosilna goriva.

Klimatske promjene među najvećim su prijetnjama s kojima se suočavamo i neosporno je da se utrkujemo s vremenom. Jasno je da nijedna mjera sama po sebi neće zaustaviti globalno zagrijavanje, nego treba uskladiti napore svih razina vlasti, poduzeća, civilnog društva i pojedinaca. Europski odbor regija još je i prije sklapanja Pariškog sporazuma pozivao na postizanje klimatske neutralnosti EU-a do 2050. – cilj koji si je Europa nedavno zacrtala, ali koji još nije ugrađen u zakonodavstvo. Pozivamo države diljem svijeta da predstave svoje planove za ostvarivanje tog cilja, uključujući prikaz načina na koji će uključiti i podupirati lokalne i regionalne vlasti.

Kontakt:

pressecdr@cor.europa.eu