Europski odbor regija (OR) pozdravlja novu strategiju EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama , koju je Europska komisija usvojila 24. veljače 2021. No, iako strategija omogućuje da se s planiranja prijeđe na djelovanje, OR izražava žaljenje zbog toga što još uvijek nedostaju konkretni ciljevi prilagodbe klimatskim promjenama. U novoj strategiji utvrđeni su načini na koje se Europska unija može prilagoditi učincima klimatskih promjena. Od 1980. do 2016. ukupni gospodarski gubici uzrokovani ekstremnim vremenskim uvjetima u Europi dosegli su iznos veći od 436 milijardi eura. Pandemija COVID-a 19 samo je pojačala potrebu za stvaranjem zdravijeg i sigurnijeg okruženja za sve. OR je u mišljenju usvojenom na plenarnom zasjedanju u prosincu 2020. pozvao na donošenje nove strategije EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama.

Juan Espadas (ES/PES) , gradonačelnik Seville, predsjednik OR-ova povjerenstva ENVE i Radne skupine za zeleni plan na lokalnoj razini , izjavio je: „Šumski požari, razorne poplave, ubojite suše – toliko je ljudi pogođeno klimatskim katastrofama, koje postaju sve češće i silovitije. Klimatska kriza ima izrazito ozbiljne posljedice, stoga moramo djelovati odmah jer ona je već postala naša nova realnost. Riječ je o globalnoj krizi za koju su nam potrebna lokalna rješenja. Nova strategija za prilagodbu klimatskim promjenama može pomoći lokalnim i regionalnim vlastima da se pripreme i prilagode tim ekstremnim uvjetima te da ojačaju našu otpornost na klimatske promjene. Pozdravljamo prijedlog izvršnog potpredsjednika Europske komisije Fransa Timmermansa i zahvaljujemo na njegovu prepoznavanju važnosti lokalnog djelovanja u području klime.“

Markku Markkula (FI/EPP) , predsjednik Gradskog vijeća Espooa i predsjednik Regije Helsinki, izjavio je: „Zadovoljni smo što je Europska komisija usvojila ambiciozniju strategiju EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama u skladu s našim pozivom da se potiču aktivna supsidijarnost i proporcionalnost, uz prepoznavanje ključne uloge gradova i regija u tom procesu. Sad moramo prijeći u višu brzinu i znatno povećati financijska sredstva za lokalne projekte prilagodbe klimatskim promjenama, pojačati širenje primjera najbolje prakse u cijeloj Europi i iskoristiti mogućnosti za inovacije koje pruža donošenje politika temeljeno na podacima. “ Markku Markkula bivši je predsjednik OR-a i izvjestitelj za mišljenje o prilagodbi klimatskim promjenama usvojeno u prosincu 2020.

OR podržava cilj Europske komisije da promiče održiv i otporan urbani i ruralni razvoj i da financijska sredstva usmjerava na lokalnu razinu, uključujući potporu poljoprivredi, sektoru koji je najosjetljiviji na klimatske promjene.

Kao skupština gradova i regija EU-a, OR sa zanimanjem iščekuje suradnju s Europskom komisijom na novom instrumentu za političku podršku kojim će se, u bliskoj suradnji sa Sporazumom gradonačelnika , lokalnim i regionalnim vlastima pružati izravna tehnička pomoć za razvoj i provedbu strategija i akcijskih planova za prilagodbu.

Uključivanje lokalnih i regionalnih vlasti u određivanje programa prilagodbe pojačat će se i ključnim programima EU-a kao što je Plan EU-a za gradove . Ta inicijativa EU-a, pokrenuta u svibnju 2016., temelji se na višerazinskoj metodi rada i uključuje suradnju država članica, gradova i Europske komisije u cilju poticanja rasta, kvalitete života i inovacija u europskim gradovima.

Odbor podržava prijedlog revizije smjernica za bolju regulativu i priznavanje prilagodbe klimatskim promjenama na lokalnoj razini kao međusektorskog prioriteta. Isto tako, OR pozdravlja naglasak koji nova strategija stavlja na uključivanje politike prilagodbe klimatskim promjenama u sve politike te naglašava da je provedba lokalnih mjera u području klime, što je jedan od triju prioriteta nove strategije, ključna da bi se s planiranja prešlo na djelovanje.

OR podržava prijedlog o uspostavi promatračke skupine za klimu i zdravlje i predlaže otvoren dijalog kako bi se osiguralo da se time stvori temelj za uključivanje dimenzije zdravlja u europski zeleni plan , strategiju rasta EU-a usmjerenu na postizanje klimatske neutralnosti do 2050.

OR podržava daljnje praćenje i prikupljanje podataka kao ključne alate za usmjeravanje lokalnih i regionalnih mjera za prilagodbu klimatskim promjenama. Potrebno je poboljšati i proširiti europsku platformu za znanje o prilagodbi klimatskim promjenama Climate-ADAPT . Podaci iz usluga programa Copernicus povezanih s klimatskim promjenama trebali bi se dodatno iskoristiti.

Očekuje se da će Vijeće u lipnju 2021. postići dogovor o zaključcima o novoj strategiji EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama.

Dodatne informacije:

Nakon najave Europske komisije i OR-a na plenarnom zasjedanju u listopadu 2020. , izravna suradnja EU-a s lokalnim i regionalnim vlastima ojačana je osnivanjem teritorijalnog vijeća Sporazuma gradonačelnika sastavljenog od 27 članova i članica Europskog odbora regija, čija će imena uskoro biti objavljena. Odbor kao skupština gradova i regija EU-a sada sudjeluje u radu Političkog odbora Sporazuma gradonačelnika, u kojem djeluje i gradonačelnik Varšave i bivši zastupnik u EP-u Rafał Kazimierz Trzaskowski (PL/EPP).

OR je nedavno osnovao Radnu skupinu za zeleni plan na lokalnoj razini kako bi se osiguralo da se strategija održivog rasta EU-a i planovi oporavka od COVID-a 19 odraze na izravno financiranje gradova i regija u cilju provedbe europskog zelenog plana na lokalnoj razini.

U okviru svoje kampanje „Izgradnja otpornih zajednica” OR je pokrenuo internetsku zbirku 200 najboljih praksi članova i članica OR-a iz koje je vidljivo kako gradovi i regije već ostvaruju europski zeleni plan putem konkretnih projekata za prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje.

Nova strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama najavljena je u Komunikaciji o europskom zelenom planu nakon što je 2018. provedena ocjena strategije iz 2013. te od svibnja do kolovoza 2020. provedeno otvoreno javno savjetovanje .

Klimatske promjene imaju dalekosežne učinke na ekosustave, gospodarske sektore, zdravlje i dobrobit ljudi u Europi.  Prema podacima Europske komisije , od 1980. do 2016. ukupni prijavljeni gospodarski gubici uzrokovani vremenskim uvjetima i drugim ekstremnim klimatskim pojavama u Europi dosegli su iznos veći od 436 milijardi eura.

Poljoprivreda je sektor koji je najosjetljiviji na klimatske promjene. Samo u 2018. godini šteta u poljoprivredi iznosila je oko 2 milijarde eura u Francuskoj, 1,4 milijarde eura u Nizozemskoj i 770 milijuna eura u Njemačkoj. Globalni porast temperature od 3 °C doveo bi do dvostruko češćih suša, a apsolutni godišnji gubici uzrokovani sušom u Europi povećali bi se na 40 milijardi eura godišnje, pri čemu bi najteže posljedice osjetile sredozemne i atlantske regije ( EU SCIENCE HUB ).

Kontakt:

David Crous

david.crous@cor.europa.eu

+32 (0) 470 88 10 37