Europski odbor regija poziva na regulatornu sigurnost i financijske poticaje kako bi se ubrzao prelazak na čistu energiju u Europi, uključujući prijedlog da se u okviru kohezijske politike za tranziciju izdvoji 4,8 milijardi EUR u korist zelenih regija s industrijom ugljena. Bukurešt je bio domaćin 24. sastanka Povjerenstva za okoliš, klimatske promjene i energiju Europskog odbora regija. Tri glavne teme dnevnog reda bile su mjere za ostvarivanje napretka u provedbi Pariškog klimatskog sporazuma, uloga gradova i regija u provođenju paketa EU-a za čistu energiju i ciljevi održivog razvoja. U partnerstvu s Europskom komisijom, rumunjskim predsjedništvom EU-a i Udrugom rumunjskih općina OR će od 12. do 14. lipnja 2019. sudjelovati i na 12. konferenciji o strateškom planu za energetsku tehnologiju (SET) pod nazivom „Ostvarivanje energetske tranzicije na lokalnoj razini“ .
Članovi su usvojili nacrt mišljenja „Provedba paketa za čistu energiju: integrirani nacionalni energetski i klimatski planovi kao alat za lokalno i teritorijalno upravljanje u području klime te aktivne i pasivne energije“ . Izvjestitelj József Ribányi (HU/EPP) , potpredsjednik Vijeća Tolnanske županije , kazao je: „Države članice moraju se kritički osvrnuti na višerazinske klimatske i energetske dijaloge koje su uspostavile kako bi se, u skladu s uredbom o upravljanju energetskom unijom, osigurala aktivna uključenost lokalnih i regionalnih vlasti. Zahvaljujući tim dijalozima gradovi i regije, ali i civilno društvo, poduzeća i relevantni dionici, mogu sudjelovati u utvrđivanju i provedbi energetskih i klimatskih strategija i akcijskih planova. Ne smijemo smetnuti s uma da gradovi i regije upravljaju velikim fondovima zgrada i javnim prometnim mrežama, izravno su nadležni za urbanističko planiranje i upravljanje zemljištem te djeluju kao regulatori decentralizirane proizvodnje energije. Kao skupština koja predstavlja gradove i regije u EU-u nastojimo doprinijeti nacionalnim energetskim i klimatskim planovima, a posebno višerazinskim klimatskim i energetskim dijalozima.“
Članovi su usvojili nacrt mišljenja „Održiva Europa do 2030.: Daljnje djelovanje u pogledu UN-ovih ciljeva održivog razvoja, ekološke tranzicije i Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama“ . Izvjestiteljica Sirpa Hertell (FI/EPP) , članica Gradskog vijeća Espooa, pozvala je na izradu sveobuhvatne strategije EU-a za ciljeve održivog razvoja na kojoj bi se zasnivale sve politike i mjere EU-a. Izvjestiteljica Hertell poručila je: „Moramo usvojiti sustavni pristup kako bismo izbjegli fragmentirane i kontradiktorne politike. Potrebno je osnažiti ulogu gradova i regija jer su oni odgovorni za provedbu 65 % ciljeva održivog razvoja u Europi. Lokalizacija djelovanja u području održivog razvoja u okviru klimatske i energetske politike te politike zaštite okoliša ključna za ostvarivanje Programa 2030. OR poziva na utvrđivanje integriranih i uključivih lokalnih ciljeva i ciljnih vrijednosti, provedbenih mjera i pokazatelja za mjerenje i praćenje napretka u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja u skladu s načelom višerazinskog upravljanja.“
Članovi su usvojili nacrt mišljenja „Provedba Pariškog sporazuma uz pomoć inovativne i održive energetske tranzicije na regionalnoj i lokalnoj razini“ . Izvjestitelj Witold Stępień (PL/EPP) , član Skupštine Lodzkog vojvodstva, izjavio je: „ Ostvarivanje Pariškog sporazuma iziskuje veću ambicioznost i brz prelazak na održiv i inovativan energetski sustav . Uključenost europskih gradova i regija te građana od iznimne je važnosti s obzirom na njihove odgovornosti u proizvodnji, distribuciji i potrošnji energije. Nacionalne vlade trebale bi lokalne i regionalne vlasti doživljavati kao svoje ključne partnere te im osigurati bolji pristup financiranju, novim tehnologijama i programima izgradnje kapaciteta kako bi se osigurala pravedna energetska tranzicija u regijama s proizvodnjom ugljena, ali i u regijama s visokim emisijama ugljika i otocima diljem Europe.“
Europski odbor regija poziva na to da se u okviru kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027. za tranziciju izdvoji 4,8 milijardi EUR kako bi se olakšala održiva tranzicija u regijama s industrijom ugljena. Ujedno podupire povećanje razine dopuštene državne potpore za projekte povezane s energetskom tranzicijom u regijama s industrijom ugljena te povećanje stope financiranja za profitne organizacije u okviru namjenskih programa EU-a sa 60 na 70 %. EU-ova skupština gradova i regija ponovno poziva na to da se u idućem proračunu EU-a barem 30 % sredstava izdvoji za uključivanje klimatske politike u druge politike.
Lokalni čelnici pozivaju Europsku komisiju i države članice da cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. povećaju s 40 na 50 %, a ciljeve povezane s energetskom učinkovitošću i energijom iz obnovljivih izvora do 2030. na 40 % (ti ciljevi trenutačno iznose 32,5 % odnosno 32 %). Te su mjere ključne za postizanje klimatski neutralne Europe do 2050.
Članovi su razmijenili stajališta o nacrtu mišljenja „Sporazum gradonačelnika nakon 2020.“ koji je sastavila izvjestiteljica Benedetta Brighenti (IT/PES) , članica Vijeća Općine Castelnuovo Rangone (Pokrajina Modena). Tijekom rasprave naglašeno je da lokalni čelnici žele veću potporu za gotovo 10 000 gradova i regija koji dobrovoljno provode akcijske planove za održivu energiju i klimatsku politiku (SECAP) u sklopu Sporazuma gradonačelnika te da je u okviru Pariškog klimatskog sporazuma hitno potrebno uspostaviti komplementarnost između doprinosa utvrđenih na nacionalnoj razini i onih utvrđenih na lokalnoj i/ili regionalnoj razini.
Napomena za urednike:
Ovdje možete preuzeti fotografije sa sastanka povjerenstva ENVE.
Ovdje možete preuzeti fotografije s konferencije o strateškom planu za energetsku tehnologiju.
Ovdje možete preuzeti sve dokumente povezane sa sastankom povjerenstva ENVE.
NECP-ovi su nacionalni energetski i klimatski planovi koji bi trebali obuhvaćati energetske i klimatske strategije i mjere država članica za razdoblje 2021. – 2030. čiji je cilj doprinijeti ostvarivanju ciljeva EU-a iz Programa 2030. Države članice trebale su dostaviti nacrte svojih nacionalnih energetskih i klimatskih planova do kraja 2018. Do 31. prosinca ove godine moraju pripremiti i dostaviti njihove konačne verzije. U zakonodavnoj rezoluciji o upravljanju energetskom unijom donesenoj u studenom 2018. pozivaju se države članice da uspostave višerazinske klimatske i energetske dijaloge koji će uključivati lokalne i regionalne vlasti.
Ovdje možete pročitati zakonodavnu uredbu Europskog parlamenta o upravljanju energetskom unijom.
OR će svoj doprinos dokumentu za razmatranje o održivijoj Europi do 2030. koji je Europska komisija objavila u siječnju 2019. dati u vidu drugog mišljenja pod nazivom „Ciljevi održivog razvoja: osnova za dugoročnu strategiju EU-a za održivu Europu do 2030.“ , čiji je izvjestitelj Arnoldas Abramavičius (LT/EPP) , član Općinskog vijeća Zarasaija i voditelj litavskog izaslanstva u OR-u. Očekuje se da će se mišljenje usvojiti na idućem plenarnom zasjedanju 26. i 27. lipnja 2019.
Prema podacima Zajedničkog istraživačkog centra EU-a , ugljen i lignit vade se u 41 regiji u 12 država članica. U djelatnostima povezanima s ugljenom u EU-u izravno je zaposleno oko 240 000 osoba: Poljska ima najviše radnika u sektoru vađenja ugljena (više od 99 000), a slijede je Njemačka (25 000), Češka (18 000), Rumunjska (15 000) i Bugarska (12 000).
Prijedlog da se u okviru kohezijske politike za tranziciju izdvoji 4,8 milijardi EUR u korist zelenih regija s industrijom ugljena među glavnim je prijedlozima i mišljenja Povjerenstva za gospodarsku politiku (ECON) „Socioekonomska strukturna preobrazba rudarskih regija u Europi“ koje je sastavio izvjestitelj Mark Speich (DE/EPP) , državni tajnik za savezne, europske i međunarodne poslove savezne zemlje Sjeverna Rajna – Vestfalija.
Kontakt: David Crous | david.crous@cor.europa.eu | +32 (0) 470 88 10 37