Kliknite ovdje kako biste dobili automatski prijevod teksta u nastavku.
Spremni smo za prelazak na kružno gospodarstvo  

Tjisse Stelpstra (NL/ECR), ministar u vladi pokrajine Drenthe, u ovom razgovoru odgovara na šest pitanja o Novom akcijskom planu za kružno gospodarstvo, nizu prijedloga EU-a o odvajanju gospodarskog rasta i korištenja resursa s pomoću proizvodnje i potrošnje trajnih proizvoda koji se mogu ponovno upotrijebiti i popraviti. Otkad je Europska komisija 11. ožujka 2020. objavila Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo, Tjisse Stelpstra organizira doprinos Europskog odbora regija o tom planu u obliku mišljenja koje bi trebalo biti usvojeno na plenarnom zasjedanju od 12. do 14. listopada 2020. Kružno gospodarstvo ključni je stup europskog zelenog plana, strategije rasta EU-a za postizanje klimatske neutralnosti do 2050.

Gospodine Stelpstra, izvjestitelj ste Europskog odbora regija za Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo. Možete li nam reći zbog čega je ta tema važna?

Kružnost nije samo glavni način uštede oskudnih Zemljinih resursa, već i ključno sredstvo za smanjenje emisija CO 2 i dekarbonizaciju našeg gospodarstva. Kružno gospodarstvo stoga je presudno u borbi protiv globalnog zagrijavanja. To je nesumnjivo razlog zbog kojeg je kružno gospodarstvo jedno od glavnih poglavlja u europskom zelenom planu, koji je predstavio izvršni predsjednik Europske komisije Frans Timmermans. Osim toga, kružno gospodarstvo svugdje je prisutno. Njegova važnost leži u tome što se njime rješavaju veliki problemi, od uporabe resursa do otpada i onečišćenja i na europskoj i na individualnoj razini. Kružnost nije povezana samo s ekonomijom, industrijom i potrebom za odgovornom proizvodnjom, nego i s načinom na koji živimo i trošimo, od odjeće koju kupujemo do načina izgradnje kuća, količine otpada koji proizvodimo i količine vode koju trošimo. Te odluke donosimo svaki dan i moramo promijeniti vlastite načine ponašanja radi svjesnije i održivije potrošnje kako bismo zajedno stvorili kružno društvo. Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo ključan je skup alata koji će nam pomoći u tom golemom i presudnom pothvatu.

Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo Europska komisija objavila je na početku krize izazvane COVID-om 19. Smatrate li da kružno gospodarstvo ima posebnu ulogu u novom kontekstu zdravstvene i gospodarske krize?

Apsolutno! Moramo uložiti velike napore u prevladavanje gospodarskih i socijalnih posljedica ograničenja kretanja uvedenog zbog COVID-a 19. Međutim, moramo biti svjesni da će, kada iskorijenimo pandemiju bolesti COVID-19, a nadam se da će to biti vrlo brzo, klimatska kriza i dalje biti prisutna. Pandemija COVID-a 19 pokazala je našu ranjivost i veliku ovisnost o sirovinama. Znamo da zelena tržišta donose goleme gospodarske mogućnosti i radna mjesta. Neka nam COVID-19 stoga bude znak upozorenja. Ovu krizu moramo zaista pretvoriti u priliku i resetirati naše društvo kako bismo ga preobrazili u zeleno i održivo.

Kakvo je vaše mišljenje o Novom akcijskom planu za kružno gospodarstvo? Je li on dovoljno ambiciozan da osigura brz prijelaz na kružno gospodarstvo?

Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo koji je predložila Europska komisija ambiciozan je, ali bi mogao biti konkretniji u pogledu mjera i vremenskih okvira. Da bismo potaknuli promjene, za nekoliko je ključnih pitanja potrebno preuzeti čvršće obveze i navesti konkretne ciljeve. Na primjer, kad je riječ o sprečavanju nastanka otpada i javnoj nabavi, zaista moramo poduzeti velike korake. Postavljanjem realnih, ali zahtjevnih ciljeva, ako je potrebno vodeći računa o regionalnim razlikama, potaknut će se inovativne tehnologije i njihovo uvođenje na tržište, a tako će se ostvariti stvaran napredak. Osim toga, Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo mogao bi u većoj mjeri obuhvatiti ulogu gradova i regija u tranziciji prema kružnom gospodarstvu. Više puta sam čuo da su „regije dovoljno velike za pokretanje promjena, a dovoljno male za njihovu realizaciju”. Mislim da je upravo to bit.

Kako, iz vašeg iskustva, lokalne i regionalne vlasti mogu bolje doprinijeti tranziciji prema kružnom gospodarstvu i u tome imati veći utjecaj?

Gradovi i regije imaju brojne mogućnosti za poticanje prelaska na kružno gospodarstvo, počevši s provedbom egzemplarnih mjera u području javne nabave. Lokalne i regionalne vlasti mogu postaviti standarde i usmjeriti tržište prema održivijim proizvodima i uslugama. Osim toga, regionalna suradnja ključna je za javno-privatna partnerstva, u kojima moramo povećati održive obrasce proizvodnje i potrošnje koji su temelj kružnog gospodarstva. Gospodarenje otpadom i njegova prerada još je jedno područje u kojem lokalne i regionalne vlasti mogu igrati važnu ulogu. One, uz znanje i iskustvo, imaju ovlasti i veliku odgovornost u donošenju propisa. Europska komisija bi, zajedno s lokalnim i regionalnim vlastima, trebala razviti inovativnu strategiju usmjerenu na prikupljanje i rastavljanje otpada. Europi su potrebni znanje i iskustvo lokalnih i regionalnih vlasti u prikupljanju i obradi otpada. Nadalje, regionalno znanje i stručnost prijeko su potrebni kako bi se prikupile sveobuhvatne informacije o tokovima materijala. U tom pogledu pozivamo Europsku komisiju da javno podijeli informacije o tokovima materijala putem digitalnog sustava na europskoj razini. Još jedno bitno područje u kojem lokalne i regionalne vlasti mogu znatno doprinijeti tranziciji na kružno gospodarstvo jest voda. Gradovi i regije odgovorni su za kvalitetu vode. Voda je naš najvažniji resurs, ali i najveći tok otpada kućanstava i industrije. Sadrži mnoge hranjive tvari koje se mogu oporabiti, a vodu treba što je više moguće ponovno upotrebljavati.

Možete li s nama podijeliti neku najbolju praksu iz vaše regije?

Možda je jedan od najboljih primjera udruga Circulair Friesland. To je mreža koja okuplja poduzeća, vlade, znanstvene institucije i nevladine organizacije na regionalnoj razini, koji su odlučni pomoći Friziji da do 2025. postane najkružnija regija u Europi ne samo zato što smatraju da je to potrebno, nego prije svega zato što to žele. Njihov je moto razmišljati manje, a činiti više. Njihova područja djelatnosti kreću se od poljoprivrede do mobilnosti te od biomase do obrazovanja. Razmjenom znanja te međusobnim poticanjem i motiviranjem može se ubrzati razvoj. Jedna od pokretačkih snaga inicijative jest Ingrid Zeegers, koja mi za mišljenje za koje sam izvjestitelj daje potporu u svojstvu stručnjakinje. Ona svoje globalno znanje rastvara u manje dijelove korisne za poduzetnike i lokalne inicijative. Njezin entuzijazam prepoznajem u mnogima koji također doprinose prelasku na kružno gospodarstvo. Poduzetnici u sjevernoj Nizozemskoj s kojima smo razgovarali tijekom pripreme mišljenja također s velikim entuzijazmom govore o svom radu i izuzetno su predani podizanju načela kružnosti na višu razinu. Smatram da je kružno društvo sretno društvo.

Već postoji niz inicijativa posvećenih promicanju kružnog gospodarstva. Neke su od njih, primjerice, Europska platforma dionika kružnog gospodarstva, partnerstva u okviru plana za gradove i inicijativa za kružne gradove i regije. Prema vašem mišljenju, koje bi mjere trebalo poduzeti na razini EU-a kako bi se lokalnim i regionalnim vlastima pružila (veća) potpora u tranziciji na kružno gospodarstvo?

Razmjena dobrih primjera i inspiracije početak je uspjeha. Mreže su za to idealne. Međutim, najbolja potpora lokalnim i regionalnim vlastima koju Europa može pružiti jest izrada snažnog i konkretnog akcijskog plana. Manje priče, više rada! Gradovi i regije često trpe negativne posljedice proizvoda koje više ne upotrebljavamo. Dovoljno je prisjetiti se onečišćenja vode, zraka i tla. Proizvođači u tom pogledu ne snose nikakvu odgovornost. To zaista treba promijeniti, a uz potporu svih mojih kolega u Europskom odboru regija tu smo promjenu spremni i ostvariti.

Kontekst:

Mišljenjem Tjissea Stelpstre želi se ojačati lokalni i regionalni stup Novog akcijskog plana za kružno gospodarstvo kako bi gradovi i regije došli u njegovo središte. Mišljenje bi trebalo biti usvojeno na plenarnom zasjedanju od 12. do 14. listopada 2020. Naše najnovije istaknute vijesti pročitajte ovdje.

Količina otpada koja se u jednoj godini proizvede u svim gospodarskim djelatnostima u EU-u iznosi 2,5 milijardi tona ( Eurostat ). To je 5 tona po stanovniku godišnje. Danas ne postoji sveobuhvatan skup pravnih i političkih zahtjeva kojima bi se osiguralo da svi proizvodi koji se stavljaju na tržište EU-a postanu sve održiviji i da zadovolje kriterije načela kružnosti. To je cilj Novog akcijskog plana za kružno gospodarstvo koji je sastavila Europska komisija i koji je predstavljen 11. ožujka 2020.

Kružno gospodarstvo kao ključni stup europskog zelenog plana od presudne je važnosti za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine. Europski odbor regija osnovao je 15. lipnja 2020. Radnu skupinu za zeleni plan na lokalnoj razini . Ta se skupina sastoji od 13 lokalnih i regionalnih izabranih predstavnika , a cilj joj je zeleni plan pretvoriti u konkretne projekte i izravno financiranje gradova i regija kako bi se na terenu ostvarila održiva tranzicija.

Kontakt:

Andrea Huisman

A.Huisman@drenthe.nl

David Crous

david.crous@cor.europa.eu

Podijeli :