U ovom intervjuu Piotr Całbecki (PL/EPP), predsjednik Kujavsko-pomeranskog vojvodstva, odgovara na pet pitanja povezanih s upravljanjem vodama u kontekstu COVID-a 19 i nesmanjenog globalnog zagrijavanja. Izvjestitelj za mišljenje OR-a „Okvirna direktiva o vodama i Direktiva o poplavama“ poziva na promjenu paradigme kako bismo prirodne resurse, a posebice vodu, počeli koristiti na kružan i održiv način. O nacrtu mišljenja glasat će se na sljedećem sastanku povjerenstva ENVE 8. lipnja . Usvajanje mišljenja predviđeno je za plenarno zasjedanje 1. i 2. srpnja, zajedno s raspravom na visokoj razini o europskom zelenom planu.
Možete li nam, kao izvjestitelj za Okvirnu direktivu o vodama, reći zašto je ta tema važna za EU i njegove regije i gradove? Dvadeset godina nakon što je Direktiva stupila na snagu, kako ocjenjujete njezinu provedbu i koje pouke možemo iz toga izvući?
Okvirna direktiva o vodama imala je vrlo pozitivne učinke. Ne samo da je poboljšala ekološko stanje slatkovodnih i obalnih ekosustava u Europi, već je i podigla svijest društva o okolišu. Međutim, nakon 20 godina provedbe javljaju se novi izazovi i nova rješenja. Među novim izazovima s kojima se suočavamo su sve veći simptomi globalnog zagrijavanja te hitna potreba za provedbom europskog zelenog plana i nove strategije za poticanje kružnog gospodarstva i biogospodarstva. Prije svega su nam potrebna sustavna rješenja koja će nam omogućiti da opasnost od suša pretvorimo u prilike, počevši s objedinjavanjem Okvirne direktive o vodama i Direktive o poplavama. Uz to, moramo širiti inovativna rješenja i koristiti prilike koje nam pružaju ekohidrologija i prirodna rješenja. To su učinkoviti alati, posebno za ublažavanje posrednih utjecaja poput onečišćenja iz raspršenih izvora u poljoprivredi i urbaniziranim područjima, koje u nekim slivnim područjima stvara oko 50 % onečišćujućih tvari.
Predsjednik ste Kujavsko-pomeranskog vojvodstva. Nestašica vode i suše sve su veći izazov i u Poljskoj. Koliko je važno uključiti regionalne i lokalne vlasti u upravljanje vodama?
U pogledu vodnih resursa, Kujavsko-pomeransko vojvodstvo jedna je od najraznolikijih regija u Poljskoj. Međutim, suočavamo se i s problemima koje moramo hitno riješiti. Vodostaj rijeke Visle posljednjih se godina zbog suša dramatično smanjio. Intenzivno poljoprivredno zemljište na jugu regije izloženo je nestašici vode, što je dovelo do erozije tla, onečišćenja jezera i rijeka iz raspršenih izvora te dugoročnog pada održivosti. Međutim, velike prirodne šume i jezera na sjeveru regije oaze su biološke raznolikosti. Kao regionalni predsjednik sa sveučilišnom diplomom iz obnove jezera, iz iskustva znam da su lokalne i regionalne vlasti ključne za upravljanje vodama. Mi najbolje možemo utvrditi koji su posebni izazovi s kojima se suočava svako područje i zajednica, a bolje ćemo razviti i prilagođene politike kojima se te posebnosti uzimaju u obzir.
Klimatske promjene i pandemija COVID-a 19 znatno utječu na vodne resurse i usluge te opskrbu vodom širom Europe i svijeta. Što treba učiniti da bi čista i kvalitetna voda svima bila dostupna?
Moramo promijeniti način na koji gledamo na svoj odnos s prirodom. Moramo potpuno promijeniti aktualni mehanicistički pristup koji nam dozvoljava slijepu i nekontroliranu potrošnju prirodnih resursa, među ostalim zbog toga što neprekidno odlažemo otpad i onečišćujuće tvari. Moramo evoluirati i prihvatiti ekosustavni pristup jer ćemo tada prirodne resurse, a posebno vodu, koristiti na kružan i održiv način. Održivost upravljanja vodama nije moguća bez odgovornog i uključivog donošenja odluka kojima se osigurava dostupnost čiste vode za sve.
Vaše mišljenje doprinijet će i akcijskom planu za nultu stopu onečišćenja zraka, vode i tla, koji će Europska komisija predstaviti sljedeće godine. Koja bi u tom kontekstu bila vaša glavna poruka?
Moja je glavna poruka da moramo promijeniti svoj odnos s prirodom i, slijedom toga, razviti politike koje poštuju okoliš. U antropocenskom dobu u kojem živimo, u kojem ljudsko djelovanje dominira klimom i okolišem, svi moramo postati odgovorni donositelji odluka. Hoćemo li nastaviti degradirati prirodu i izravno ugrožavati ljudsku civilizaciju ili ćemo naučiti resursima upravljati na održiv način? Pruža nam se odlična prilika da prijeđemo na kružno gospodarstvo koje poštuje okoliš i da na održiv način trošimo vodu i druge osnovne resurse. Akcijski plan za nultu stopu onečišćenja zraka, vode i tla ključan je element te promjene.
Vaše se mišljenje bavi izazovima povezanima s poplavama, onečišćenjem vode i posljedicama ljudske aktivnosti na okoliš. Koji su instrumenti potrebni lokalnim i regionalnim vlastima da bi bolje odgovorile na te izazove?
Utjecaj ljudske aktivnosti na okoliš, a osobito na vodne resurse, ima kumulativni učinak i opasno se pogoršava. Potrebna nam je nova paradigma utemeljena na znanstvenim dokazima koja lokalnim i regionalnim vlastima pomaže da donesu najbolje političke odluke. Da bismo to postigli, moramo uspostaviti trajnu suradnju između lokalnih i regionalnih kreatora politika i znanstvenika. Na primjer, ponosni smo na našu suradnju s profesorom Maciejem Zalewskim, direktorom Europskog regionalnog centra za ekohidrologiju (ERCE) međunarodnog instituta Poljske akademije znanosti posvećenog proučavanju interakcije između voda i ekoloških sustava.
Sljedeći su korak dodatni instrumenti za jačanje obrazovanja o održivosti, koji će podići svijest u našim zajednicama i razvijati znanja i vrijednosti koji vode ka održivijim obrascima života. Digitalni svijet građanima pruža velike mogućnosti za izravno sudjelovanje u tom pothvatu. Mobilna aplikacija nedavno razvijena u okviru projekta AMBER (Prilagodljivo upravljanje preprekama u europskim rijekama) dobar je primjer jer uključuje i program „Građanska znanost” koji služi uključivanju vlasti, nevladinih organizacija i javnosti u prikupljanje i širenje podataka. Europski zeleni plan nudi nam nove mogućnosti jer pruža dosljednu viziju utemeljenu na čvrstom interdisciplinarnom okviru. Zato sam optimističan u pogledu budućnosti.
Napomene:
Nacrt mišljenja „Provjera prikladnosti Okvirne direktive o vodama i Direktive o poplavama“ izvjestitelja Piotra Całbeckog (PL/EPP) dostupan je na 23 jezika EU-a i o njemu će se glasati na sljedećem sastanku povjerenstva ENVE koji će se održati 8. lipnja. Dokumenti sa sastanaka mogu se preuzeti ovdje .
Jedna trećina zemljišta EU-a ima poteškoća s opskrbom vode. Nestašica vode razlog je zabrinutosti u mnogim državama članicama. Nepredvidivi vremenski obrasci posljedica su klimatskih promjena i uzrok povećanja suša i pomanjkanja količine i kvalitete slatkovodnih resursa. OR-ovo priopćenje za tisak od 11. prosinca 2018. pod naslovom „Ponovna uporaba vode u poljoprivredi i održavanje zelenih urbanih područja“.
Kontakt za medije:
David Crous
Tel.: +32 (0) 470 88 10 37
david.crous@cor.europa.eu