Kliknite ovdje kako biste dobili automatski prijevod teksta u nastavku.
Potrebna nam je nova strategija EU-a za sredozemne otoke kako bismo povećali otpornost na zdravstvene i ekološke krize  

U ovom intervjuu Francina Armengol (ES/PES) , predsjednica Balearskih otoka, odgovara na šest pitanja o održivom korištenju prirodnih resursa na sredozemnim otocima. Francina Armengol poziva Europsku komisiju da osmisli novu strategiju kojom bi se politike i mehanizmi financiranja EU-a bolje uskladili s posebnostima sredozemnih otoka kako bi se povećala otpornost na prirodne katastrofe i zdravstvene krize kao što je pandemija bolesti COVID-19. Ti su prijedlozi objedinjeni u mišljenju OR-a „Ususret održivoj upotrebi prirodnih resursa u kontekstu sredozemnih otoka“ koje bi se trebalo usvojiti na plenarnom zasjedanju 12. — 14. listopada 2020.

Održivost je glavna tema mišljenja koje pripremate za sljedeće plenarno zasjedanje Europskog odbora regija. Koja su pitanja posebno važna za sredozemne otoke u kontekstu europskog zelenog plana?

Pozdravljam inicijativu Europske komisije za približavanje klimatskoj neutralnosti uz pomoć zelenog plana i okvira za pravednu tranziciju kojim će se omogućiti socioekonomski razvoj sredozemnih otoka u skladu s ciljevima održivog razvoja. Većina otočnog stanovništva EU-a živi na sredozemnim otocima. Iznimno bogatstvo sredozemnih ekosustava i njihova osobita osjetljivost na socioekonomski razvoj i klimatske promjene čine održivo upravljanje oskudnim prirodnim resursima tih otoka ključnim izazovom. Treba napomenuti da su od 2000. godine Balearski otoci izgubili 22 boda u pogledu konvergencije prema europskom prosjeku, mjereno u BDP-u po stanovniku, unatoč činjenici da se tijekom istog razdoblja broj turista udvostručio. Imamo mnogo više posjetitelja, a nismo bogatiji, što jasno pokazuje da u našem modelu postoji strukturni problem. Taj bi problem djelomično mogli riješiti većom zaštitom okoliša i strukturnim reformama kako bismo povećali kvalitetu naših usluga i dodatno diversificirali naše gospodarske aktivnosti.

Balearski otoci predvode u pogledu održivosti na Sredozemlju. Jesu li regionalne vlasti u boljem položaju za stvaranje trendova nego nacionalne vlade?

Apsolutno! Parlament Balearskih otoka prošle je godine donio dva važna zakona koji idu u tom smjeru. S jedne strane, novim regionalnim zakonom o otpadu i onečišćenju tla zabranili smo širok raspon proizvoda za jednokratnu upotrebu, što će imati velik učinak na sprečavanje nastanka otpada. S druge strane, novim zakonom o klimatskim promjenama i energetskoj tranziciji trebala bi se znatno ubrzati uporaba obnovljivih izvora energije na našim otocima. Cilj nam je poticati našu predvodničku ulogu u stvaranju trendova u bliskoj suradnji s drugim sredozemnim otocima kako bismo razmijenili najbolje prakse i politike te proširili saveze kao što je „Partnerstvo Med Insulae ”, koje su uspostavili Sardinija, Korzika, Gozo i Balearski otoci.

Pandemija COVID-a 19 nedvojbeno je otkrila slabe točke u našem društvu. Kakav je dosad bio njezin utjecaj na Balearske otoke?

Zdravstvena kriza uzrokovana COVID-om 19 naglasila je posebnu ranjivost otočnih područja, koja raspolažu oskudnim resursima. Globalno širenje COVID-a 19 također je snažno pogodilo sredozemna gospodarstva, od kojih većina uvelike ovisi o turizmu i povezanim uslugama. U tom smislu naša visoka specijalizacija u turističkom sektoru čini naše gospodarstvo krhkijim i ranjivijim od kontinentalnih gospodarstava. Osim toga, COVID-19 pokazao je osjetljivost naših poljoprivredno-prehrambenih sustava. Stoga pozivamo Europsku komisiju i države članice da ponude nove prijedloge i ulaganja kako bi povećale otpornost i samodostatnost poljoprivredno-prehrambenih sustava sredozemnih otoka i osigurale dovoljnu proizvodnju hrane za suočavanje sa situacijama kao što su prirodne katastrofe, politički i društveni sukobi i zdravstvene krize poput krize uzrokovane COVID-om 19, koji onemogućuju vanjsku opskrbu.

Jeste li tijekom krize mogli razmjenjivati najbolje prakse s drugim sredozemnim otocima i gdje vidite ulogu Europske unije u tom procesu, posebno u kontekstu zdravije i održivije budućnosti?

Smatramo da je ključno razmjenjivati informacije i najbolje prakse s našim sredozemnim partnerima te radimo na tome, među ostalim, u upravljanju našim prometnim i zdravstvenim sektorom. Nadalje, željeli bismo da Europska komisija osmisli strategiju za sredozemne otoke kojom bi se uzele u obzir njihove posebnosti i ranjivost te da s pomoću konkretnih i koordiniranih mjera razvije snažnije partnerstvo između tih područja, država članica i EU-a.

Sredozemni otoci turistička su žarišta, a COVID-19 preusmjerio je pažnju s okolišne održivosti na pitanja gospodarskog, socijalnog i zdravstvenog upravljanja, koja su povezana s načinom na koji naš svijet funkcionira. Što bi po vama bila dobra ravnoteža i koja bi trebala biti uloga regionalnih vlasti?

Jasno je da je regionalnim vlastima potrebna potpora europskih institucija te stoga pozivamo Europsku komisiju da donese višegodišnji strateški plan za održiv gospodarski, socijalni i ekološki razvoj europskih otoka na Sredozemlju.

Koji su vaši konkretni prijedlozi za budućnost sredozemnih otoka, među ostalim i u kontekstu europskog zelenog plana?

Pozivamo Europsku komisiju da u suradnji s državama članicama, stalnim predstavništvima u Bruxellesu te lokalnim i regionalnim vlastima osmisli strategiju za sredozemne otoke. U strategija bi trebalo pravilno i učinkovito primjenjivati članak 174. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) , u kojem se navodi da se „posebna pozornost poklanja“ otocima kada je riječ o ulozi EU-a u „jačanju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije“ te smanjenju razlika. Ta bi strategija trebala uključivati bolju prilagodbu raznih politika EU-a i postojećih mehanizama financiranja EU-a stvarnim okolnostima na sredozemnim otocima kako bi im se pomoglo u suočavanju s neočekivanim situacijama, kao što su prirodne katastrofe i zdravstvene krize poput pandemije COVID-a 19. Smatramo da bi ta nova strategija za sredozemne otoke trebala uključivati posebne akcijske planove u ključnim područjima kao što su poljoprivredno-prehrambeni sektor i poboljšanje naše proizvodne strukture, poboljšanje održivog upravljanja ribarstvom i stvaranje novih zaštićenih morskih područja kako bi se zaštitila biološka raznolikost i povećala održivost prirodnih resursa sredozemnih otoka.

Kad je riječ o vladi Balearskih otoka, u potpunosti smo usklađeni s ciljevima europskog zelenog plana. U tom smo smislu 2018. donijeli dekret o očuvanju posidonije oceanice, vrste morske trave koja je endemska u Sredozemnom moru (Odluka 20/2018 od 27. srpnja). Dekretom se zabranjuje usidravanje na području gdje raste posidonia oceanica i sve druge aktivnosti koje bi je mogle oštetiti. Njime se uređuje i upotreba mrtve morske trave te se, da bi mjere održivosti bile ciljanije, označuju zone morske trave u skladu s njihovim stanjem očuvanosti.

U Vladi Balearskih otoka obvezali smo se da ćemo nastaviti raditi na razvoju svih mjera potrebnih za podupiranje zelenog plana i doprinositi postizanju klimatske neutralnosti do 2050.

Kontakt za medije: pressecdr@cor.europa.eu

Podijeli :