Kliknite ovdje kako biste dobili automatski prijevod teksta u nastavku.
Javni prijevoz nakon COVID-a – potreba za inovativnim i sigurnim rješenjima za trenutačnu i moguće buduće krize  

U intervjuu nam je Adam Struzik (PL/EPP) , predsjednik Mazovjeckog vojvodstva, odgovorio na šest pitanja o optimizaciji javnog prijevoza u gradovima i metropolskim regijama.

Mišljenje „Izazovi u području javnog prijevoza u gradovima i metropolskim regijama“ , koje je sastavio izvjestitelj Adam Struzik (PL/EPP), bit će usvojeno na plenarnom zasjedanju OR - a u prosincu 2020.

U tom se mišljenju opisuju izazovi koji proizlaze iz povećanja automobilskog prometa u gradovima i aglomeracijama te se poziva na pronalaženje održivih i pametnih rješenja za mobilnost.

1. Koji su najveći izazovi za javni prijevoz u metropolskim regijama?

Glavni je izazov razraditi sigurne i moderne, tj. dobro osmišljene, organizirane, integrirane i funkcionalne prometne koncepte.

Dobrim prometnim konceptima znatno se pridonosi visokoj kvaliteti života stanovništva pod uvjetom da se njima osigurava jednostavan pristup robi i uslugama te kvalitetan okoliš. To se odnosi i na pristupačnost u pogledu udaljenosti od javnih službi te na financijsku pristupačnost i optimalnu ravnotežu između poslovnog i privatnog života.

Visokokvalitetni javni prijevoz neodvojivo je povezan s konkurentnošću u odnosu na privatni prijevoz, tj. s uravnoteženom raspodjelom troškova između korisnika i lokalnih vlasti, kao i s pristupom alternativnim načinima prijevoza (spomenimo npr. pješački i biciklistički promet).

Stoga se lokalne i regionalne vlasti moraju pobrinuti za to da javni prijevoz bude siguran za korisnike, ali i ekološki prihvatljiv.

2. Kako utjecati na ponašanje korisnika i osoba koje putuju na posao kako bi se promicali najodrživiji prometni koncepti? Kakve poticaje mogu uvesti lokalne i regionalne vlasti?

Prvi je korak integrirati različite načine prijevoza te ujedno sustavno podizati svijest među stanovnicima. Osim toga, optimalnim infrastrukturnim planiranjem trebalo bi osigurati da javni prijevoz pruža više pogodnosti u odnosu na privatni prijevoz.

Prednost bi trebalo dati jednostavnim elektroničkim uslugama za korištenje prijevoznih sredstava, pri čemu se ne smije zaboraviti da svi dionici, uključujući skupine društva s ograničenom upotrebom digitalnih usluga, moraju imati pristup javnom prijevozu.

Moramo poslužiti kao primjer te je stoga iznimno važno i prijeko potrebno uvesti inovativna rješenja za upravljanje prijevozom i organizaciju prijevoza te za dobro prostorno planiranje, čime bi se olakšala integracija javnog i privatnog prijevoza. Naime, privatni prijevoz ne možemo ukinuti, već samo smanjiti u najvećoj mogućoj mjeri. Ta bi rješenja trebalo dodatno optimirati uz pomoć analiza i zaključaka zasnovanih na ažuriranim podacima koji se dobivaju iz sustava praćenja tokova mobilnosti, a koje treba uvrštavati u planove održive gradske mobilnosti.

Za ostvarivanje ciljeva dekarbonizacije gradovi i metropolske regije trebaju odgovarajuće političke odluke i primjerena financijska sredstva, među ostalim iz vanjskih izvora kao što su fondovi kohezijske politike i drugi financijski instrumenti.

3. Jesu li zahvaljujući planovima za održivu gradsku mobilnost uspješno prevladane administrativne i geografske granice i osmišljen sustav mobilnosti koji odgovara potrebama gradova?

U Poljskoj su planovi za održivu gradsku mobilnost u mnoštvu gradova dočekani s velikim zanimanjem i prihvaćeni izrazito dobro, a nekoliko ih je odabrano za izravnu suradnju u okviru JASPERS-a.

Želio bih naglasiti da učinkovito planiranje gradske mobilnosti treba biti usklađeno s brojem stanovnika, zasnovano na iskustvima s mobilnošću i prilagođeno posebnostima određenih područja i prometnih sustava. Drugim riječima, nužno je voditi računa o vezama s glavnim gradom regije, poduzimati mjere za pozitivnu promjenu obrazaca mobilnosti stanovništva grada ili aglomeracije te osigurati dobru povezanost i integraciju sa susjednim gradovima.

Lokalne i regionalne vlasti moraju javni prijevoz osmisliti na učinkovit način i integrirati ga u smislu prostornog planiranja, organizacije i cijena. To je posebno važno u metropolskim regijama i regijama glavnih gradova, kao i u većim aglomeracijama, gdje dobra pristupačnost iziskuje povezanost mnogih vrsta gradskog, prigradskog i lokalnog prijevoza s nacionalnim prijevozom. Želio bih naglasiti i važnost pristupačnosti gradova iz ruralnih područja: u Poljskoj, primjerice, u nekim krajevima i dalje nema dovoljno odgovarajućih prometnih veza.

Razvojem plana za održivu gradsku mobilnost može se razviti optimalan model sustava mobilnosti, uključujući zajednički tarifni sustav s jasnim sinergijama među brojnim javnim prijevoznicima koji posluju u istoj aglomeraciji. Osim toga, takvim se modelom olakšava pristup postajama javnog prijevoza, npr. putem mreže parkirališta na periferiji gradova rezerviranih za sustav „parkiraj i vozi se“.

4. Je li Europska unija bila dovoljno ambiciozna u svojim dosadašnjim ciljevima prometne politike? U kojim bi područjima mogla biti ambicioznija?

Bijela knjiga iz 2011. u međuvremenu je zastarjela i Europska komisija već radi na strategiji za održivu i pametnu mobilnost, što je izrazito dobra inicijativa. Potpora Komisije lokalnim i regionalnim vlastima u pronalaženju dodatnih izvora financiranja od ključne je važnosti. Sredstvima Kohezijskog fonda i financijskih instrumenata EU - a neće se samo podupirati nova ulaganja u prometnu infrastrukturu nego će se pridonijeti i modernizaciji postojećih prometnih sustava proširenjem palete održivih alternativa privatnom prijevozu.

Povrh toga, urbana mobilnost i politika javnog prijevoza u cjelini moraju biti sastavni dio šire socijalne politike. Pritom se mora izaći ususret lokalnom stanovništvu koje je najviše pogođeno prevelikim troškovima korištenja prijevoza, i u financijskom smislu i u smislu vanjskih troškova koji proizlaze iz prekomjernog onečišćenja bukom, onečišćenja zraka i tla te izvlaštenja u svrhu modernizacije infrastrukture.

5. Kakva je potpora s europske razine potrebna lokalnim i regionalnim vlastima kad je riječ o zajedničkoj prometnoj politici?

Spomenuta nova prometna strategija sa svojom suvremenom vizijom prometa u gradovima i metropolskim regijama svakako će pružiti snažnu potporu i promijeniti način sagledavanja te teme, pa će se javni prijevoz smatrati žilom kucavicom grada.

Ekosustavi gradova i aglomeracija u EU-u moraju radi usklađivanja kvalitete ponuđenih usluga prijevoza primati financijsku potporu iz vanjskih izvora. Postoji niz programa, fondova i instrumenata koji bi trebali biti lako dostupni jer su se najjednostavnija rješenja često pokazala najučinkovitijima. To je jedini način da se razviju integrirani sustavi javnog prijevoza koji dobro funkcioniraju. Stoga je od velike važnosti sredstva EU-a dodjeljivati izravno regionalnim tijelima koja su nadležna za te zadaće i koja će provoditi mjere u okviru operativnih programa u razdoblju 2021. – 2027.

S tim u vezi želio bih istaknuti posebnu ulogu Fonda za pravednu tranziciju kao dijela paketa mjera europskog zelenog plana. Fond je namijenjen za potporu regijama koje se suočavaju sa znatnim socioekonomskim izazovima u postizanju klimatske neutralnosti, kao što je prelazak na javni prijevoz bez ispuštanja CO 2 u gradovima i metropolskim regijama.

6. Pandemija koronavirusa imala je razoran učinak na korištenje javnog prijevoza. Kako se može obnoviti povjerenje korisnika i nadoknaditi gubitak prihoda te u budućnosti održati visoka razina usluga?

Jasno vidljiva neželjena posljedica pandemije COVID-a 19 jest manja potreba za svakodnevnom mobilnošću. To se uglavnom može pripisati širenju rada na daljinu, ograničenjima kretanja nametnutima u državama članicama i sve manjem osjećaju sigurnosti u javnom prijevozu. Koncept „grada na 15 minuta“ mogao bi poslužiti kao odgovor na taj razvoj događaja.

Lokalne i regionalne vlasti moraju isprobati dodatne načine provedbe higijenskih mjera u vozilima javnog prijevoza kako bi nadoknadile gubitak prihoda zbog smanjenog kretanja. Usto se može provesti djelotvorna informativna kampanja kojom će se građane i građanke poticati na to da smanje upotrebu automobila i da na posao ne putuju sami u automobilu, što je često slučaj.

Nova integrirana strategija javnog prijevoza mora obuhvaćati europske standarde za sprečavanje i otkrivanje specifičnih opasnosti, uključujući pandemije, kao i postupke za osiguravanje sigurnog kretanja osoba u kriznim situacijama.

Kontakt:

PresseCdr@cor.europa.eu

Share: