Kliknite ovdje kako biste dobili automatski prijevod teksta u nastavku.
Zaštita biološke raznolikosti mora biti glavno načelo plana oporavka EU-a  

Roby Biwer (LU/PES) , član Općinskog vijeća Općine Bettembourg, u ovom intervjuu odgovara na pet pitanja o važnosti biološke raznolikosti za sprečavanje novog izbijanja pandemije, borbu protiv klimatskih promjena i postizanje veće održivosti uz pomoć plana oporavka EU-a. Roby Biwer izvjestitelj je za mišljenje Biološki raznoliki gradovi i regije nakon 2020. , koje će biti usvojeno na sljedećem plenarnom zasjedanju u listopadu. U mišljenju se u prvi plan stavlja doprinos lokalnih i regionalnih vlasti Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. koju je Europska komisija predstavila 20. svibnja 2020. Štoviše, OR će se zalagati za ključnu ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u zaštiti biološke raznolikosti na 15. sastanku Konferencije stranaka Konvencije Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti ( UN CBD COP15 ), koji će se održati od 17. do 30. svibnja 2021. u Kunmingu (Kina).

Pandemija COVID-a 19 promijenila je političke prioritete u cijelom svijetu. Kako je izbijanje te bolesti utjecalo na vaš rad kao izvjestitelja za mišljenje o biološkoj raznolikosti nakon 2020.?

COVID-19 doista je utjecao na mišljenje o biološkoj raznolikosti. Pandemija je podigla svijest o toj temi ne samo među stručnjacima nego i među građanima, koji sada shvaćaju da su takve katastrofe najčešće uzrokovane neodgovarajućom i neprimjerenom uporabom biološke raznolikosti kao resursa za egoistične aspiracije čovječanstva. Nadalje, građani su prepoznali da su zdravi ekosustavi s netaknutom biološkom raznolikošću jamstvo za naše zdravlje i budućnost. Divlja flora i fauna izvor je oko 80 % bolesti, a njihov prijenos s egzotičnih životinja na ljude sve je vjerojatniji. Stoga nam je u vlastitom interesu da očuvamo prirodu i biološku raznolikost. Naše zdravlje ovisi o toj ravnoteži.

Hoće li biološka raznolikost igrati određenu ulogu u razdoblju nakon krize izazvane COVID-om 19 i u planu oporavka EU-a?

Da, hoće. Ljudski resursi i javna ulaganja u razdoblju nakon COVID-a 19 moraju biti u prvom planu. Tim će se politikama stvoriti brojna zelena radna mjesta i znatno poboljšati prirodni okoliš i otpornost ekosustava. Biološka raznolikost ima ključnu ulogu u dobrobiti ljudi i u mnoštvu drugih područja. Preokretanje trenda gubitka biološke raznolikosti mora postati ključno načelo raspodjele sredstava u okviru svih velikih financijskih planova kao što je plan oporavka EU-a. Ne možemo se vratiti toleriranju ili čak subvencioniranju aktivnosti kojima se ugrožava naše zdravlje, opskrba hranom i egzistencija, odnosno degradaciji ili uništavanju naših dragocjenih ekosustava i njihovih funkcija. To podrazumijeva mobilizaciju sredstava dostatnih za izravno ili neizravno poticanje djelovanja u području biološke raznolikosti na svim razinama vlasti, pojednostavnjenje postupaka radi olakšavanja dostupnosti financiranja te afirmiranje biološke raznolikosti kao neprikosnovene vrijednosti politika i gospodarskih aktivnosti u svim sektorima. Po svemu sudeći, svijest o očuvanju i obnovi ekosustava znatno je ojačala, a naši građani sve više očekuju ulaganja u biološku raznolikost. Lokalne i regionalne vlasti u najboljem su položaju da provode te politike i mobiliziraju građane.

Kako biste europskom povjereniku za okoliš Virginijusu Sinkevičiusu ukratko predstavili ključne elemente mišljenja OR-a na kojem radite u usporedbi sa Strategijom EU-a za bioraznolikost do 2030.?

Smatram da je Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. koju je objavila Europska komisija ambiciozna. Međutim, treba intenzivirati i ubrzati djelovanje kako bi se svladala globalna kriza biološke raznolikosti. Potrebni su nam odgovarajući alati i dovoljno sredstava za obnovu naših ekosustava. Biološka raznolikost nikako ne smije biti žrtva „staromodnih“ gospodarskih teorija, nego bi trebala biti zamašnjak plana oporavka EU-a. Komisija bi trebala iskoristiti puni potencijal i jedinstven položaj lokalnih i regionalnih vlasti za doprinos provedbi nove Strategije za bioraznolikost do 2030.

U New Yorku će se 30. rujna održati Samit UN-a o biološkoj raznolikosti. To će biti ključno globalno događanje na kojemu će se vidjeti kolika je razina spremnosti da se na konferenciji UN CBD COP15 usvoji učinkovit globalni okvir za bioraznolikost za razdoblje nakon 2020. Koje su po vašem mišljenju glavne spoznaje koje bi stranke UN-a trebale steći?

Unatoč sve većem uvažavanju ključne uloge podnacionalnih vlasti u preokretanju trenda gubitka biološke raznolikosti, u okvirima globalnog upravljanja još uvijek nedostaje službeno priznanje i vertikalna suradnja. Osim toga, lokalne i podnacionalne vlasti moraju biti uključene u svaki korak procesa upravljanja biološkom raznolikošću te na svakoj razini, kako na globalnoj tako i na nacionalnoj. To bi podrazumijevalo sljedeće:

1) svaki bi nacionalni plan, po mogućnosti, trebao sadržavati podnacionalni plan za vlasti ispod nacionalne razine;

2) trebalo bi mobilizirati dovoljno sredstava te podnacionalne vlade uključiti u njihovo prikupljanje i raspodjelu;

3) podnacionalne vlade trebalo bi uključiti u razvoj i provedbu mehanizama praćenja, evaluacije i pružanja povratnih informacija;

4) trebalo bi osmisliti dugoročan pristup za uključivanje biološke raznolikosti u sva područja zasnovan na vertikalnoj i horizontalnoj suradnji;

5) podnacionalne vlade trebale bi dobiti jasnu ulogu u konvergenciji biološke raznolikosti s drugim programima (npr. u području klime, ciljeva održivog razvoja itd.);

6) trebalo bi ojačati saveze i mreže koji podupiru podnacionalne vlade.

Zamislite da se nakon glasanja o vašem mišljenju u listopadu vratite kući i djeci u školi morate objasniti što ste učinili u Bruxellesu. Što biste im rekli?

Rekao bih im da sam pomogao da ljudi na pozicijama moći shvate važnost okoliša i potrebu za zaštitom naših biljaka i životinja, i to zato kako bi oni, njihova djeca i unuci mogli na održiv način uživati u ljepotama ovog planeta. Rekao bih im da sam pokušao pomoći u očuvanju biološke raznolikosti i obnovi narušenih ekosustava te da je „turbokapitalizam” pogrešan put jer se njime ne osiguravaju priroda i kvaliteta života kakve nam trebaju u budućnosti.

Kontekst

Iz lanjskog Eurobarometra 481/2019 proizlazi da su građani EU-a sve zabrinutiji zbog stanja prirode. Velika većina Europljana (96 %) izjavila je da smo odgovorni za brigu o prirodi i da je to ključno u borbi protiv klimatskih promjena. Prema nedavnoj procjeni teritorijalnog učinka okvir za biološku raznolikost za razdoblje nakon 2020. u velikoj će mjeri utjecati na 61 % regija EU-a.

OR zajedno sa Savjetodavnim odborom za podnacionalne vlade i biološku raznolikost (AC SNG) u sklopu UN-ove Konvencije o biološkoj raznolikosti i drugim ključnim organizacijama i dionicima kao što su ICLEI i Regions4 radi na tome da se uoči 15. konferencije UN CBD COP15 2021. u globalnim aktivnostima u području biološke raznolikosti čuju stavovi i gradskih, regionalnih i svih drugih podnacionalnih vlasti.

Kontakt za medije:

pressecdr@cor.europa.eu