Crnoj Gori bit će potrebna snažna potpora Europske unije kako bi se nosila s velikim gospodarskim i političkim promjenama i ostvarila svoje članstvo u Europskoj uniji, složili su se lokalni i regionalni političari iz EU-a i Crne Gore na sastanku 18. studenoga.
Sastanak Zajedničkog savjetodavnog odbora (ZSO) Europskog odbora regija i Crne Gore održan je ubrzo nakon izbora 30. kolovoza na kojima je vladajuća Demokratska partija socijalista (DPS), koja je vladala Crnom Gorom od 1990. godine, izgubila vlast. Na djelomičnim lokalnim izborima održanim istoga dana DPS je smijenjen s vlasti u četiri od pet općina u kojima su održani izbori. Nacionalni i lokalni izbori održani su u napetoj atmosferi s rekordnim odazivom na parlamentarnim izborima, na kojima je glasalo 77 % birača. Razgovori o sastavljanju nove vlade još traju. Izbori su održani u trenutku kada se Crna Gora, kao i sve druge europske države, bori s posljedicama koronavirusa.
Roberto Ciambetti (IT/ECR), predsjednik Regionalnog vijeća Regije Veneto i supredsjednik ZSO-a za Crnu Goru, pozvao je nove vlasti „da, u skladu s našim zajedničkim europskim vrijednostima, sve razlike i sporove na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini riješe demokratskim dijalogom. Glavnu ulogu moraju imati demokratski izabrana tijela i izvršna tijela koja su im odgovorna.”
Obraćajući se Zajedničkom savjetodavnom odboru, Tonino Picula (HR/S&D), izvjestitelj Europskog parlamenta za Crnu Goru, izjavio je: „Crna Gora doživjela je jedinstven događaj – prvi put u 30 godina dolazi do smjene vladajuće stranke. Tehnički, riječ je o zemlji najbližoj pristupanju i, ako se smjer reformi ne promijeni, ona će vjerojatno postati 28. članica EU-a. Ostvaren je napredak i izražavam pohvalu zbog napora za održavanje dobrih odnosa u susjedstvu, ali željeli bismo da se učini više, posebno u pogledu slobode govora i medija.”
Članovi crnogorskog izaslanstva naglasili su važnost hitne potpore EU-a Crnoj Gori, vrijednost pretpristupnog financiranja i značaj mogućnosti članstva u EU-u za poticanje reformi. Među govornicima su bili Aleksandar Drljević , glavni pregovarač Crne Gore s EU-om, i Darko Mrvaljević , predsjednik Odbora za europske integracije i međunarodnu suradnju Zajednice općina Crne Gore.
Europska komisija istaknula je zaključke iz svog posljednjeg izvješća o napretku Crne Gore prema članstvu u EU-u , objavljenog 6. listopada . U izvješću se navodi da bi izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi i Zakona o komunalnoj policiji iz svibnja 2019. trebale dovesti do poboljšanja kadrovskog stanja i rada, a da su već pomogle lokalnim vlastima u financiranju. Kad je riječ o pitanjima upravljanja općenito, Komisija je izjavila da su preporuke iz 2019. samo djelomično provedene i da je potrebno povećati transparentnost, sudjelovanje dionika i kapacitet vlasti za provedbu reformi, uključujući reformu javne uprave. U područjima povezanima s pravosuđem, poštovanjem temeljnih prava i borbom protiv korupcije i organiziranog kriminala postignut je ograničen napredak. Komisija je naglasila da u području slobode izražavanja nije ostvaren nikakav napredak i da je količina dezinformacija u porastu.
OR trenutačno sastavlja mišljenje o izvješćima Europske komisije o proširenju, koje će uključivati i upućivanja na stanje u Crnoj Gori. Mišljenje bi trebalo biti usvojeno u veljači 2021., a sastavlja ga Nikola Dobroslavić (HR/EPP), župan Dubrovačko-neretvanske županije.
Zajednički savjetodavni odbor raspravljao je i o posljedicama krize izazvane COVID-om 19 u Crnoj Gori, a stručno mišljenje i analizu dali su: Žana Đukić iz Odbora za financiranje lokalne samouprave u Crnoj Gori; Džemal Lekić iz lokalne uprave grada Podgorice; Linda Zeilina , glavna izvršna direktorica Međunarodnog centra za održive financije (International Sustainable Finance Centre – ISFC), i Hanna Norberg , osnivačica projekta „Trade Economista” sa sjedištem u Stockholmu. Crna Gora bila je među prvim zemljama u Europi koje su reagirale na pandemiju te je 11. ožujka uvela restrikcijske mjere. Pandemija je imala poguban utjecaj na turizam, jedan od glavnih izvora prihoda, a u jesen je zabilježen porast broja zaraza.
Roberto Ciambetti izjavio je da je, u dogovoru sa supredsjednikom Aleksandrom Kašćelanom , gradonačelnikom Cetinja, „donesena odluka da se prvi sastanci Zajedničkog savjetodavnog odbora posvete gospodarskom oporavku od posljedica COVID-a 19, koji je utjecao na gospodarstva i u Europskoj uniji i u Crnoj Gori”.
Uz supredsjednika Ciambettija OR predstavljaju: Sergio Caci (IT/EPP), načelnik Općine Montalto Di Castro; Gaetano Armao (IT/EPP), potpredsjednik i član Poglavarstva Regije Sicilija zadužen za gospodarstvo; Isolde Ries (DE/PES), prva potpredsjednica Parlamenta savezne zemlje Saarland; Mindaugas Sinkevičius (LT/PES), načelnik Okružne općine Jonava; Vincent Chauvet (FR/Renew Europe), gradonačelnik Autuna; Bronius Markauskas (LT/EA), načelnik Okružne općine Klaipėda; i Satu Haapanen (FI/Zeleni), članica Gradskog vijeća Oulua.
Crnogorsko izaslanstvo predvodio je gradonačelnik Cetinja Aleksandar Kašćelan . Ostali članovi koji su sudjelovali na sastanku su: Igor Golubović , predsjednik Općine Pljevlja; Vladimir Jokić, predsjednik Općine Kotor; Dušan Raičević , predsjednik Općine Bar; i Petar Smolović , predsjednik Općine Bijelo Polje.