Plan gospodarskih ulaganja dio je „novog zamaha” koji se pojavljuje u odnosima EU-a s nacionalnim i podnacionalnim vlastima na zapadnom Balkanu.
Zemlje zapadnog Balkana trebale bi iskoristiti znatnu novu financijsku potporu Europske unije kako bi ozelenile i digitalizirale svoja gospodarstva te kako bi potkrijepile svoje argumente za članstvo u EU-u – poruka je koju su lokalni i regionalni čelnici i čelnice čuli na konferenciji povodom Dana proširenja koju je 13. srpnja organizirao Europski odbor regija (OR). Na konferenciji, kojoj su se obratili slovensko predsjedništvo Vijeća Europske unije i vršitelj dužnosti glavnog direktora Europske komisije za politiku susjedstva i pregovore o proširenju, utvrđeno je i da oporavak nakon pandemije predstavlja povijesnu prekretnicu za uključivanje regija i gradova u proces pristupanja EU-u.
Tijekom proteklih 18 mjeseci EU je revidirao svoj pristup proširenju i pokrenuo gospodarski i investicijski plan za koji se nada da će osigurati 9 milijardi eura usmjerenih na ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju, prometne veze, održivu energiju, digitalnu infrastrukturu, razvoj poslovnog sektora i ljudski kapital, uključujući mlade. Plan je dio paketa potpore zemljama proširenja u vrijednosti od 14 milijardi eura za razdoblje 2021. – 2027., koji su Europski parlament i države članice EU-a dogovorili 2. lipnja. Tijekom istog razdoblja, a posljednji put na samitu nacionalnih čelnika i čelnica održanom 5. srpnja, zemlje u regiji poduzimale su korake za promicanje regionalne suradnje i europskih integracija.
Gašper Dovžan , državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova koji predstavlja Sloveniju u predsjedanju Vijećem Europske unije , izjavio je: „Tijekom našeg predsjedanja i dalje ćemo podupirati sve zemlje kandidatkinje i naše partnere sa zapadnog Balkana na njihovu europskom putu. Smatram da politiku proširenja ne bismo smjeli tretirati kao točku dnevnog reda koja se preskače kad god se EU suočava s krizom. Politika proširenja doprinosi jačanju mira, demokracije i stabilnosti u Europi te bi trebala biti strateški odgovor EU-a na potencijalne buduće krize.”
Maciej Popowski , vršitelj dužnosti glavnog direktora za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Europske komisije, izjavio je: „Zapadni Balkan ima ključnu ulogu u našim planovima za prosperitetniju, bolje povezanu, zeleniju i otporniju Europu. Stoga moramo ubrzati integraciju te regije u EU. Komisija će i dalje intenzivno ulagati u prevladavanje socioekonomskog jaza s EU-om i pomoć u oporavku nakon COVID-a.”
Govoreći u ime OR-a, Nikola Dobroslavić (HR/EPP), župan Dubrovačko-neretvanske županije i izvjestitelj OR-a za Paket mjera za proširenje 2020., naglasio je stajalište OR-a da bi EU trebao započeti pregovore o članstvu sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom jer se Europska komisija uvjerila da su te zemlje ispunile preduvjete EU-a.
G. Dobroslavić, koji također predsjeda Radnom skupinom OR-a za zapadni Balkan, dodao je: „Gospodarski i investicijski plan za zapadni Balkan ključan je instrument potpore gospodarskom i društvenom oporavku i razvoju te regije. Lokalne vlasti trebale bi biti uključene u programiranje, provedbu i praćenje plana. Uspjeh plana i procesa proširenja EU-a uvelike će ovisiti o radu na lokalnoj razini, pa pozivamo i EU da podupre izgradnju kapaciteta u svim lokalnim upravama koje upravljaju sredstvima EU-a, osobito u područjima kao što su promet i zaštita okoliša. Odluka Europske komisije da lokalnim i regionalnim vlastima omogući pristup instrumentu TAIEX za tehničku pomoć nadležnim tijelima u zemljama proširenja dobrodošao je korak u pravom smjeru. Sve zemlje zapadnog Balkana trebale bi postati članice EU-a, ali samo ako ispune demokratske preduvjete. U svakoj zemlji zapadnog Balkana potrebno je raditi na rješavanju problema u pogledu demokracije i vladavine prava ne samo na nacionalnoj nego i na regionalnoj razini.”
Mark Speich (DE/EPP), državni tajnik za savezne, europske i međunarodne poslove Sjeverne Rajne – Vestfalije i predsjednik povjerenstva OR-a nadležnog za vanjske poslove, izjavio je: „Ljudi rade i žive u ovom trenutku, bez obzira na to kada će doista doći do pristupanja. Već sada su im potrebni vrtići i škole, javni prijevoz koji dobro funkcionira, kao i uspješna lokalna poduzeća, a posebno mala i srednja poduzeća. Već sada im je potrebna funkcionalna lokalna demokracija, dinamično civilno društvo, slobodni i pouzdani lokalni mediji, poštena i transparentna javna nabava te učinkovita i politički neutralna lokalna i regionalna javna uprava. U svim tim područjima u našem je interesu da građani, bez obzira na to pripadaju li državama članicama EU-a ili zemljama proširenja, razmjenjuju svoja iskustva i stajališta. To je potrebno za postizanje najboljih rezultata za sve nas, i to već danas.”
Na događanju su održane rasprave o ulozi lokalnih i regionalnih vlasti u procesu pristupanja i njihovu mogućem doprinosu prelasku na zeleno i digitalno gospodarstvo na zapadnom Balkanu.
Napomene urednicima
Uz predstavnike i predstavnice institucija EU-a na događanju su govorili i: Erwan Fouéré , bivši posebni predstavnik EU-a za bivšu jugoslavensku republiku Makedoniju koji trenutačno radi u Centru za studije europskih politika (CEPS); Milena Lazarević iz beogradskog ureda Centra za europske politike (EPC); Tanja Miščević , zamjenica glavnog tajnika Regionalnog vijeća za suradnju (RCC); Antonio Ratković , prvi potpredsjednik Mreže udruga lokalnih vlasti jugoistočne Europe (NALAS); Dragana Sotirovski , gradonačelnica Niša; Tunç Soyer , gradonačelnik Izmira; Anuela Ristani , dogradonačelnica Tirane; i Satu Haapanen (FI/Zeleni) predstavnica Grada Oulua.
Sjeverna Makedonija i Albanija trenutačno čekaju zeleno svjetlo država članica EU-a za započinjanje pristupnih pregovora. Srbija i Crna Gora već su započele pregovore. Pristupni pregovori Turske trenutačno su u zastoju, a Europska komisija u svibnju 2019. utvrdila je 14 prioriteta koje Bosna i Hercegovina treba ispuniti prije početka pregovora o članstvu. EU trenutačno posreduje između Beograda i Prištine u nadi da će pridonijeti sklapanju sveobuhvatnog sporazuma o normalizaciji koji bi mogao unaprijediti europsku perspektivu Srba i Kosovara.
Zbog ograničenja povezanih s COVID-om 19 ovogodišnji sastanak povodom Dana proširenja održan je na internetu i skraćen na jedan dan, a sastanci s predstavnicima i predstavnicama pojedinačnih zemalja na kojima su sudjelovali članovi i članice Europskog odbora regija i lokalni i regionalni političari i političarke sa zapadnog Balkana i Turske održani su u lipnju. Na sastanku Zajedničkog savjetodavnog odbora za Sjevernu Makedoniju istaknuto je da se u Sjevernoj Makedoniji sve više prepoznaje važnost lokalnih i regionalnih vlasti u procesu proširenja EU-a, dok je na sastanku Radne skupine za zapadni Balkan , čija je glavna tema ove godine bila Albanija , naglašena promjena u uključenosti albanskih općina u provedbu mjera povezanih s EU-om te neuravnoteženost između njihovih odgovornosti i financiranja koja i dalje postoji. Na sastanku Zajedničkog savjetodavnog odbora za Crnu Goru istaknuta je potreba za preobrazbom turističke industrije u toj zemlji, kao i zabrinutost zbog gubitka stručnog znanja o EU-u i stalnih propusta u pogledu vladavine prava. Na sastanku Zajedničkog savjetodavnog odbora za Srbiju bilo je riječi o „novom zamahu” u reformama povezanima s EU-om. Na sastanku Radne skupine za Tursku turski zamjenik ministra vanjskih poslova pozvao je na unapređenje suradnje s OR-om osnivanjem Zajedničkog savjetodavnog odbora, dok su predstavnici i predstavnice EU-a govorili o novom, pozitivnijem tonu u nedavnim turskim izjavama o EU-u, ali su napomenuli da je carinska unija Turske s EU-om realno gledajući jedino područje u kojemu bi se u ovom trenutku mogao postići napredak.
Kontakt :
Andrew Gardner
andrew.gardner@cor.europa.eu
+32 473 843 981