Kliknite ovdje kako biste dobili automatski prijevod teksta u nastavku.
EU mora suzbijati dezinformiranje na lokalnoj i regionalnoj razini  
Lokalni i regionalni političari izražavaju frustraciju u pogledu društvenih medija i pozivaju EU da pomogne civilnom društvu i lokalnim vlastima u otkrivanju dezinformacija.

Europska unija treba hitno uključiti lokalne i regionalne vlasti u borbu protiv dezinformiranja, tvrdi Europski odbor regija u izvješću usvojenom 5. prosinca. Skupština lokalnih i regionalnih političara EU-a također je pozvala EU da izvrši veći pritisak na platforme društvenih medija kako bi one brže, učinkovitije i primjerenije reagirale na dezinformacije.

Lokalni i regionalni čelnici sastavili su preporuke o akcijskom planu EU-a za borbu protiv dezinformiranja na vlastitu inicijativu, pa njihovi prijedlozi nisu dio službenog postupka savjetovanja EU-a. Međutim, njihova jednostrana odluka da svoj doprinos pošalju institucijama za donošenje odluka EU-a naglašava važnost koju pripisuju potrebi da se borba protiv dezinformiranja vodi na lokalnoj razini, da se vrši veći pritisak na privatni sektor i da se ulaže više napora i resursa u provjeravanje činjenica i suradnju s civilnim društvom.

Preporuke je sastavio Randel Länts (EE/PES), član Gradskog vijeća Viljandija u južnoj Estoniji. Izjavio je: „EU trenutačno djeluje uglavnom na nacionalnoj razini, no dezinformiranje je potrebno suzbijati i na lokalnoj razini. Akcijski plan usvojen u prosincu 2018. u nedovoljnoj mjeri uzima u obzir regionalnu i lokalnu razinu unatoč činjenici da upravo na toj razini nastaju problemi povezani s ovim pitanjem. Neka od rješenja – primjerice, obrazovanje, informiranje i mobilizacija građana – također trebaju krenuti iz naših regija i gradova. Međutim, većina lokalnih vlasti ne zna kako se boriti protiv dezinformiranja, a nedostaje im i financijskih sredstava i vještina. Dakle, to je područje u kojem EU može nastupiti i reći „imamo određena sredstva” i podržati napore za izgradnju kapaciteta za borbu protiv dezinformiranja, pored ostalog uspostavljanjem mreža provjeravatelja činjenica i osiguravanjem novčane naknade za građane koji provjeravaju činjenice i koji su dokazali svoju pouzdanost.”

Nastavio je: „Također je izuzetno važno da se poduzeća koja upravljaju društvenim medijima više posvete lokalnoj razini. Njihovo osoblje obično ne razumije ni jezik ni politički i kulturni kontekst kampanja dezinformiranja koje se provode u regijama EU-a. A, kao što znaju svi koji su pokušali prijaviti dezinformacije ili govor mržnje, operateri društvenih medija ne nude brz i učinkovit postupak davanja povratnih informacija. Ako dobrovoljno ne poboljšaju svoje rezultate, potrebno ih je prisiliti na to uz pomoć regulatornih propisa. OR predlaže mjere koje bi odražavale stvaran problem dezinformiranja: dezinformacije dolaze iz vanjskih i unutarnjih izvora i usmjerene su na naš lokalni i nacionalni identitet, a često su izrazito lokalizirane. Moramo prisiliti internetska poduzeća da se zaista uhvate u koštac s tim problemom, a i mi to moramo činiti, i to putem suradnje u kojoj bi sudjelovale sve razine vlasti, civilno društvo, javnost i platforme društvenih medija.”

Među preporukama povezanima s platformama društvenih medija, OR poziva EU da putem regulative ili samoregulacije obveže platforme društvenih medija da bolje komuniciraju u cilju obrazovanja korisnika o dezinformacijama i provjeravanju izvora informacija te da objašnjavaju specifični kontekst sadržaja i upozoravaju korisnike na izvore dezinformacija uoči izbora i tijekom kriza. Platforme bi pridonijele financiranju mreža za provjeravanje činjenica i plaćanju pojedinačnih provjeravatelja činjenica.

Preporuke uključuju načela i ideje kojima se nastoji zaštititi osobne slobode, izbjeći prekomjerna reakcija i izgraditi podrška javnosti. U mišljenju se upozorava da „bez dovoljno transparentnosti postoji velika opasnost da se same mjere za suzbijanje dezinformacija nađu na udaru neprijateljskih informacijskih napada”. Stoga se zalaže za to da „se građanima na raspolaganje trebaju staviti sveobuhvatne informacije, primjerice u pogledu zaštite podataka, obrade osobnih podataka i aspekata financiranja”. Navodi se da „moguće širenje dezinformacija treba sustavno i kontinuirano pratiti”, „ali ne i cijelo vrijeme” te se predlaže da se takvo intenzivno praćenje ograniči na razdoblje uoči izbora i na vrijeme krize i naglih društvenih promjena.

Djelovanje EU-a na području dezinformiranja podijeljeno je u četiri stupa: bolje otkrivanje dezinformacija, koordiniranje mjera, poticanje privatnog sektora da poduzme mjere, osvješćivanje javnosti.

Mjere za suzbijanje dezinformiranja na razini EU-a pokrenute su 2015. uspostavom radne skupine za jačanje sposobnosti EU-a za predviđanje i suzbijanje dezinformiranja, jačanje medijskog okruženja u državama članicama EU-a i njihovom susjedstvu te komunikaciju o politikama EU-a u istočnom susjedstvu. Opseg djelovanja EU-a otad je proširen – i geografski i tematski. Rad skupine stručnjaka na visokoj razini tijekom 2017. i rezultati javnog savjetovanja doprinijeli su usvajanju pristupa EU-a suzbijanju dezinformiranja na internetu u travnju 2018. Od tada su platforme društvenih medija pristale na dobrovoljni Kodeks dobre prakse , a EU je upozorio na to da bi, ako se ne provedu odgovarajuće mjere, mogao izdati nove propise. Europska komisija usvojila je akcijski plan za borbu protiv dezinformiranja u prosincu 2018., a u ožujku 2019., uoči europskih izbora održanih u svibnju 2019., uspostavila je sustav brzog upozoravanja.

Contact:

Andrew Gardner

Tel. +32 473 843 981

andrew.gardner@cor.europa.eu

Podijeli :