Čelnik lokalnih i regionalnih političara EU-a izjavio je 22. veljače da Europska unija mora zadržati jaku regionalnu politiku kako bi ispunila svoje međunarodne obveze u pogledu smanjenja emisija ugljika.
Karl-Heinz Lambertz , predsjednik Europskog odbora regija (OR), održao je govor na proslavi 10. obljetnice Europskog sporazuma gradonačelnika za klimu i energiju , koji je, prema njegovim riječima, „nadmašio sva očekivanja“ i postao „istinska europska priča o uspjehu“. Sporazum gradonačelnika ustanovljen je u Europi 2008. godine u cilju pružanja podrške svim gradovima ili regijama koji dobrovoljno žele premašiti cilj EU-a u vezi sa smanjenjem emisija. Spajanjem s Paktom gradonačelnika 2016. godine prerastao je u globalnu inicijativu.
Govoreći u Europskom parlamentu uz predsjednika EP-a Antonija Tajanija, predsjednik Lambertz rekao je: „Prije deset godina nitko ne bi rekao da će više od 9000 gradova pristupiti ovom pokretu koji djeluje prema načelu odozdo prema gore i čiji je cilj borba protiv klimatskih promjena odnosno da će taj pokret postati globalan. No lokalni čelnici razumiju da se ozelenjivanjem naših gospodarstava, pročišćavanjem našeg zraka i osiguravanjem zdrave i održive opskrbe hranom unapređuje kvaliteta života naših građana. U gradovima i regijama leži odgovor na klimatske i energetske izazove te oni preuzimaju vodeću ulogu. Nacionalne vlade trebaju i službeno uvažiti tu činjenicu dajući gradovima i regijama službeno mjesto za stolom u globalnim pregovorima o klimatskim promjenama.“
Na događanju, održanom dan prije sastanka na kojem su čelnici EU-a raspravljali o idućem proračunu EU-a, predsjednik Lambertz kazao je i sljedeće: „Želi li Europa ostati globalna predvodnica na području klime i želimo li da ponovno postane „zelena“, lokalnim i regionalnim čelnicima moraju se osigurati odgovarajuća sredstva. To znači osigurati da kohezijska politika EU-a – čijih je više od 25 % proračunskih sredstava trenutačno namijenjeno mjerama klimatske politike – ostane snažna i djelotvorna. Kohezijskom politikom financiraju se lokalni klimatski i energetski akcijski planovi te se ulaže u energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije i održiv javni prijevoz u našim regijama i gradovima. Ugrožavanje kohezijske politike imalo bi teške posljedice za našu sposobnost stvaranja zelenih radnih mjesta, smanjenja vlastitih emisija ugljika i prelaska na niskougljično gospodarstvo.“
Pozvao je zagovornike klimatskih mjera da se zalažu za snažnu, djelotvorniju i vidljivu kohezijsku politiku EU-a nakon 2020. dostupnu svim regijama i gradovima. Kao skupština EU-a koja okuplja 350 lokalnih i regionalnih čelnika, Odbor je iznio opsežne preporuke o tome kako unaprijediti tu politiku. S vodećim europskim udrugama regija i gradova također je pokrenuo #CohesionAlliance (Savez za koheziju), koaliciju onih koji vjeruju u to da kohezijska politika mora i dalje biti jedan od stupova na kojima će počivati budućnost EU-a. To je ujedno bila glavna poruka predsjednika Lambertza u pismu koje je 21. veljače uputio Donaldu Tusku, predsjedniku Europskog vijeća, i u kojem je također pozvao da se proračun EU-a „poveća na 1,3 % bruto nacionalnog dohotka 27 država članica EU-a“.
Napomene za urednike:
• Među govornicima na svečanom obilježavanju desete godišnjice Europskog sporazuma gradonačelnika za klimu i energiju bili su gradonačelnici iz svih dijelova Europe i tri europska povjerenika, potpredsjednik Maroš Šefčovič, povjerenik Miguel Arias Cañete i povjerenik Carlos Moedas. Europski sporazum gradonačelnika za klimu i energiju financira Europska komisija.
• Uz predsjednika Lambertza među govornicima bilo je i troje članova OR-a: Fernando López Miras (ES/EPP), predsjednik regije Murcije, Juan Espadas Cejas (ES/PES), gradonačelnik Seville, i Andrea Turčanová (SK/EPP), gradonačelnica Prešova. OR je, kao politički pokrovitelj Sporazuma gradonačelnika, doprinio raspravi o globalizaciji tog pokreta iznošenjem preporuka 2015. godine. Izvjestiteljica je bila Kata Tüttő (HU/PES).
• U Europi su potpisnici Sporazuma gradonačelnika smanjili svoje emisije za otprilike 23 % u odnosu na razine iz 1990. To je u skladu s općim ciljem EU-a da se emisije do 2020. smanje za 20 %.
• Cilj je EU-a najmanje 20 % svojih proračunskih sredstava utrošiti na mjere klimatske politike. Podaci Europske komisije iz 2017. upućuju na to da je od 2014. više od 25 % sredstava kohezijske politike dodijeljeno projektima povezanima s klimom. Od 73 milijarde eura potrošenih od 2014. do 2017., ukupno 22 milijarde uložene su u zaštitu okoliša, 16,5 milijardi u projekte prilagodbe klimatskim promjenama i sprečavanja rizika, 15,5 milijardi u prometne i energetske mreže te 11 milijardi u mjere – poput energetske učinkovitosti – kojima se podupire niskougljično gospodarstvo. Doprinos europskih kohezijskih fondova ispunjavanju ciljeva klimatske politike dogovorenih u Parizu 2015. bio je tema studije Europskog parlamenta iz 2017.
• Fotografije su dostupne na Flickru.
Kontakt:
Andrew Gardner
Tel. +32 473 843 981
andrew.gardner@cor.europa.eu