Paneuropska koalicija pozdravlja činjenicu da je Europski parlament pozvao na osiguravanje odgovarajućih financijskih sredstava i jednostavnijih pravila financiranja za sve regije te na prestanak zamrzavanja sredstava radi provođenja fiskalne discipline Glasovanje o Europskom socijalnom fondu plus (ESF+) održano 4. travnja obilježilo je kraj rada Europskog parlamenta na oblikovanju buduće kohezijske politike izmjenom zakonodavnih prijedloga koje je prošlog svibnja predstavila Europska komisija. Glasovanjem su upotpunjena stajališta o Europskom fondu za regionalni razvoj (EFRR) i Kohezijskom fondu, o Uredbi o zajedničkim odredbama i o posebnim odredbama za europsku teritorijalnu suradnju (ETS), usvojena 26. i 27. ožujka. Savez za koheziju – paneuropski savez koji se zalaže za snažniju kohezijsku politiku nakon 2020. – pozdravlja rezultate rada Parlamenta i potiče države članice EU-a da ubrzaju pregovore kako bi se novi planovi ulaganja pokrenuli na vrijeme.
Kohezijska politika glavni je instrument EU-a za ulaganja kojim se mobilizira više od 350 milijardi EUR iz proračuna EU-a za razdoblje 2014. – 2020. radi ostvarivanja uključivog i održivog rasta u svim europskim područjima uključivanjem lokalnih dionika. Uloga i učinak te politike ugroženi su zbog proračunskih rezova koje zahtijevaju neke države članice i zbog kontinuiranih pokušaja da se centralizira upravljanje i ugrozi sudjelovanje regionalnih i lokalnih vlasti.
Stoga je Europski odbor regija (OR) 2018. godine, u partnerstvu s Udrugom europskih pograničnih regija (AEBR), Skupštinom europskih regija (AER), Konferencijom europskih regionalnih zakonodavnih skupština (CALRE), Vijećem europskih općina i regija (CEMR), Konferencijom perifernih primorskih regija Europe (CPMR) i mrežom EUROCITIES , pokrenuo Savez za koheziju (#CohesionAlliance) koji okuplja sve one koji žele snažnu kohezijsku politiku zasnovanu na doprinosu lokalnih aktera.
Stajalište Europskog parlamenta (EP) o zajedničkim pravilima i posebnim propisima o europskim strukturnim i investicijskim fondovima (ESIF) za razdoblje 2021. – 2027. u skladu je s prioritetima koje je odredilo 12 000 potpisnika Saveza za koheziju (#CohesionAlliance), koji obuhvaća 121 regiju, 135 gradova, 50 nacionalnih udruga lokalnih i regionalnih vlasti, 40 zastupnika u Europskom parlamentu i 35 europskih udruženja javnih i privatnih aktera.
Savez je institucije EU-a pozvao da za kohezijsku politiku osiguraju financijsku omotnicu koja iznosi najmanje jednu trećinu budućeg proračuna EU-a , a to je stajalište iznio i EP u izvješću o Uredbi o zajedničkim odredbama. Na ponovno osiguravanje odgovarajućih financijskih sredstava pozvano je nakon što je Komisija predložila smanjenje ukupnih dodijeljenih sredstava za kohezijsku politiku za 10 %. To je uključivalo znatno smanjenje sredstava za Kohezijski fond, ETS i ESF+, u okviru kojih su uvedene nove zadaće, a da pritom nisu osigurani dodatni resursi. U pogledu ETS-a Europski parlament pozvao je, uz osiguravanje odgovarajućih proračunskih sredstava, i na jačanje prekogranične suradnje, među ostalim i u morskim bazenima, te međuregionalne suradnje. U tom će se kontekstu novim ulaganjima u međuregionalne inovacije potaknuti razvoj europskih lanaca vrijednosti i uspostaviti veze između manje razvijenih regija i vodećih regija.
Još jedan ključni zahtjev koji je iznio i EP odnosi se na izbjegavanje bilo kakvog oblika centralizacije ili reforme koja se temelji na načelu „odozgo prema dolje”. Umjesto toga, novim se pravilima mora očuvati i ojačati načelo partnerstva – kojim se osigurava uključivanje regionalnih i lokalnih aktera u utvrđivanje i provedbu planova ulaganja – i lokalizirani pristup , u okviru kojeg se izazovi povezani s politikama utvrđuju na regionalnoj i lokalnoj razini, a učinak politika procjenjuje na temelju dosljednih pokazatelja. To je vrlo važno s obzirom na konkretne rizike koje centralizacija upravljanja EFRR-om i ESF-om i njihove uloge predstavlja za institucije EU-a, ali i za nacionalne vlade. Parlament je odbio prijedlog da se umjesto regionalnih odrede nacionalni pragovi kako bi se sredstva EFRR-a usmjerila na strateške ciljeve te je ojačao lokalnu dimenziju fonda tako što je predložio da se najmanje 10 % sredstava dodijeljenih državama članicama ulaže u urbana područja, a najmanje 5 % u integrirani teritorijalni razvoj neurbanih područja u nepovoljnom položaju. Što se tiče ESF-a, nakon što je Komisija revidirala ulogu tog fonda uspostavivši snažnu poveznicu s koordinacijom makroekonomskih politika država članica u okviru europskog semestra, EP je ponovno potvrdio njegovu ključnu ulogu u kohezijskoj politici EU-a i njegov doprinos postizanju gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije.
Partneri i potpisnici Saveza za koheziju (#CohesionAlliance) pozivaju na to da kohezijska politika bude instrument za dugoročna ulaganja u svim regijama , a s tim se stajalištem slažu i Europska komisija i Europski parlament, čiji prijedlozi omogućavaju i određenu fleksibilnost u reprogramiranju sredstava u slučaju nepredviđenih kriza i prirodnih katastrofa.
Općenita usuglašenost s EP-om postignuta je i u pogledu poziva na bolju koordinaciju s drugim politikama EU-a, pojednostavljenja i protivljenja uvjetima koji su izvan utjecaja lokalnih i regionalnih vlasti ili drugih korisnika. U tom pogledu stajalište EP-a protiv zamrzavanja europskih strukturnih i investicijskih fondova kao sankcije za kršenje fiskalne discipline EU-a predstavlja važan pomak i radikalnu promjenu u usporedbi s prethodnim godinama.
Iako će tijekom idućih tjedana i mjeseci Vijeće nastaviti raditi na kohezijskoj politici, pregovori s Europskim parlamentom i Komisijom vjerojatno će ponovno započeti tek nakon europskih izbora. Savez za koheziju nastavit će vršiti pritisak na države članice i institucije EU-a kako bi europski građani mogli i ubuduće računati na snažnu kohezijsku politiku koja smanjuje razlike i otvara više mogućnosti za sve lokalne zajednice.
Obratite se tajništvu:
CohesionAlliance@cor.europa.eu