U ovom intervjuu Isolde Ries, prva potpredsjednica Parlamenta savezne zemlje Saarland, odgovara na pet pitanja o svojem mišljenju o akcijskom planu za kritične sirovine koje bi trebalo biti usvojeno na plenarnom zasjedanju Odbora regija 17. ožujka.
U rujnu 2020. Europska komisija predstavila je Akcijski plan za kritične sirovine koji se nalazi u središtu mišljenja Isolde Ries . Komisija kritičnima smatra one sirovine koje su od velike gospodarske važnosti, a za koje se ne može osigurati opskrba unutar EU-a, već ih se mora većim dijelom uvoziti. EU posebno ovisi o uvozu sirovina koje su važne za razvoj digitalizacije i tehnologija usmjerenih na budućnost. Kako bi se očuvala europska zaliha kritičnih sirovina, lokalne i regionalne vlasti također bi trebale imati odlučujuću ulogu u povećanju eksploatacije sirovina unutar EU-a i poboljšanju recikliranja kritičnih sirovina, kao što se navodi u mišljenju o Akcijskom planu za kritične sirovine .
Vaše mišljenje usmjereno je na osiguravanje budućih zaliha kritičnih sirovina u Europskoj uniji. Koje bi konkretne mjere EU trebao poduzeti kako bi se zaštitili lanci opskrbe kritičnim sirovinama i kako bi se smanjila ovisnost o trećim zemljama?
S gospodarskog je stajališta ispravno i važno da Odbor regija razmotri Komunikaciju Komisije o pouzdanosti opskrbe kritičnim sirovinama objavljenu početkom rujna prošle godine. Moderna gospodarstva s dugim lancima vrijednosti ne mogu dugoročno funkcionirati bez sigurne, konkurentne i ekološki prihvatljive opskrbe sirovinama. Moramo smanjiti ovisnost EU-a o kritičnim sirovinama učinkovitijom uporabom resursa, održivim proizvodima i inovacijama. Trebalo bi politički i financijski poduprijeti domaću eksploataciju sirovina u EU-u, a nabavu iz trećih zemalja diversificirati. Okolišni i socijalni standardi, ali i sljedivost opskrbnih i distribucijskih lanaca, trebaju se osigurati putem međunarodnih sporazuma. Pozdravljam i europski savez za sirovine koji je Europska komisija osnovala s predstavnicima industrije, znanstvenih krugova, država članica i civilnog društva. Ta inicijativa može dati vrijedan doprinos promicanju tehničkog znanja, inovacija i ulaganja.
Na koji način Europska unija može doprinijeti većoj odgovornosti u lancima opskrbe sirovinama i boljoj uporabi sirovina?
Nesumnjivo postoje slabosti u lancima opskrbe sirovinama. Potrebni su nam strateški pristupi, primjerice odgovarajuće skladištenje, kako bi se izbjegli prekidi u proizvodnji i opskrbi. Potrebni su i alternativni izvori opskrbe, kao i bliža partnerstva među dionicima koji se bave kritičnim sirovinama. Međutim, suradnja s partnerima također mora uključivati i odgovorno nabavljanje. Visoka koncentracija ponude u zemljama s nižim socijalnim i ekološkim standardima ne predstavlja samo rizik za sigurnost opskrbe već može i pogoršati socijalne i ekološke probleme. Stoga bi prvo trebalo težiti međunarodnim sporazumima na razini WTO-a koji za cilj imaju osiguravanje visoke razine transparentnosti opskrbnih i trgovinskih lanaca. Nakon toga trebalo bi što prije pokrenuti pregovore o sustavnom poboljšanju tih standarda.
Kako se može povećati učinkovitost upotrebe sirovina i poboljšati kružno gospodarstvo u proizvodnim procesima?
Po samoj svojoj prirodi poboljšanja učinkovitosti uporabe sirovina i kasnijih proizvodnih procesa važna su jer se njima najbolje mogu uskladiti ciljevi konkurentnosti i ekološke održivosti. U Europi se pod pojmom „otpad” često skrivaju vrijedni resursi i kritične sirovine. Stoga bi se reciklirani materijali trebali puno više upotrebljavati kako bi se smanjilo korištenje primarnih i kritičnih sirovina. Taj je zahtjev istodobno usmjeren na proizvođače, trgovce i potrošače.
Koju ulogu gradovi i regije, posebno europske rudarske regije, mogu imati u povećanju eksploatacije sirovina u EU-u?
Regionalne i lokalne vlasti imaju ključnu ulogu u okviru Akcijskog plana Europske komisije za kritične sirovine. Na primjer, imaju ovlasti za odobrenje i nadzor projekata u području industrije i sirovina. Dodana vrijednost i zapošljavanje povezani s eksploatacijom sirovina imaju važnu ulogu iz lokalne perspektive. Isto vrijedi i za istraživačke i razvojne projekte.
Za mene kao političarku iz Saarlanda, regije u kojoj rudarstvo tradicionalno ima snažnu ulogu, od posebne su važnosti sljedeći aspekti: Upravo bivše i još aktivne rudarske regije raspolažu potrebnim znanjem i iskustvom za eksploataciju sirovina koje bi se trebale nastaviti upotrebljavati i u budućnosti. Nesumnjivo je da danas nije lako ponovno pokrenuti eksploataciju sirovina iznad i ispod zemlje s obzirom na sve veći otpor lokalnog stanovništva. Obrazovanjem i informiranjem moramo povećati prihvaćanje u javnosti. Štetni učinci na okoliš moraju se izbjeći ili svesti na najmanju moguću mjeru.
Koje pouke možemo izvući iz pandemije COVID-a 19 i mjeseci prekida poslovanja koji su razotkrili ranjivost određenih ključnih industrija?
Kriza koju je izazvala pandemija COVID-a 19 pokazala je da Europa uvelike ovisi o dobavljačima kritičnih sirovina iz trećih zemalja te da poremećaji u opskrbi mogu negativno utjecati na industrijske vrijednosne lance i druge sektore. Kritične sirovine potrebne su u mnogim ključnim europskim industrijskim granama, kao što su automobilski sektor, sektor čelika, aeronautike, informacijskih tehnologija, zdravstva i obnovljive energije. Proizvodi i nove tehnologije okrenuti budućnosti kao što su elektromobilnost, digitalizacija, industrija 4.0 i energetska tranzicija transformiraju i povećavaju potražnju za sirovinama. Moramo biti svjesni da zeleni plan EU-a neće biti moguće provesti bez upotrebe kritičnih sirovina.
Kontekst
U rujnu 2020. Europska komisija najavila je Akcijski plan za kritične sirovine . Od 2020. godine postoji 30 sirovina koje se klasificiraju kao kritične, uključujući njih nekoliko koje postaju sve važnije u energetskom sektoru, kao što su litij i kobalt. U 2011. godini taj broj iznosio je samo 14. Popis i dodatne informacije o sirovinama dostupni su ovdje .
Pored toga, prošle je godine Europska komisija osnovala Europski savez za sirovine u okviru kojeg bi predstavnici industrije, država članica i civilnog društva trebali raditi na smanjenju ovisnosti Europe o nabavi kritičnih sirovina iz trećih zemalja.
Osoba za kontakt:
Tobias Kolonko
Tel.: +32 2 282 2003
tobias.kolonko@ext.cor.europa.eu