Gradovi i regije pozivaju EU da bude ambiciozniji i da poveća ulaganja u borbu protiv klimatskih promjena na lokalnoj razini te istovremeno predlažu promjenu u upravljanju kako bi se formalno uključile lokalne vlade
Pet mjeseci prije UN-ovih pregovora o klimi COP24 , koji će se održati u Katowicama (Poljska), Europski odbor regija (OR) održao je raspravu na visokoj razini o klimatskim aktivnostima. Lokalni i regionalni čelnici EU-a usvojili su mišljenje Upravljanje na području klime nakon 2020. u kojem iznose svoje stajalište o načinu provedbe Pariškog sporazuma, odnosno o tzv. Pariškom pravilniku. Ako se lokalne i regionalne vlade ne uključe na formalni način, nećemo uspjeti premostiti jaz između preuzetih obveza i ostvarenih rezultata na području klime, koji su potrebni kako bi se globalno zagrijavanje zadržalo znatno ispod 2°C. OR podržava prijedlog izvjestitelja Andrewa Coopera (UK/EA) da se obveze u pogledu emisija ispune uz pomoć doprinosa utvrđenih na lokalnoj razini.
Otvarajući raspravu održanu u Bruxellesu, predsjednik OR-a Karl-Heinz Lambertz osvrnuo se na nedavno usvojene energetske i klimatske ciljeve EU-a do 2030. i poručio: „EU i dalje ima vodeću ulogu na području klimatskih promjena, ali ako ne postavimo ambicioznije ciljeve, ne osiguramo veća ulaganja na lokalnoj razini i ne promijenimo iz temelja upravljanje klimom, nećemo ispuniti naša obećanja iz Pariza. I na razini UN-a i na razini EU-a hitno nam je potreban nov model upravljanja klimom s trajnim strukturama koje uključuju gledišta, rješenja i doprinose gradova i regija.”
Povjerenik EU-a za klimu i energiju Miguel Arias Cañete izjavio je: „Višerazinski dijalozi o klimi i energiji koje moraju organizirati države članice radi osmišljavanja nacionalnih akcijskih planova za energiju predstavljaju priliku za regionalne i lokalne vlasti da utječu na razvoj energetske unije. Zahvaljujući novim ciljevima EU-a možemo biti ambiciozniji u pogledu smanjenja emisija CO 2 te postojeće ciljne vrijednosti povećati sa sadašnjih 40 % na nešto više od 45 % do 2030. To EU-u daje jake karte za sljedeću konferenciju UN-a o klimi koja će se održati u Katowicama. Potreban nam je snažan i transparentan okvir upravljanja za Pariški sporazum, a dijalog i sudjelovanje gradova i regija od presudne su važnosti.”
Govoreći o financijama, povjerenik Arias Cañete istaknuo je da su između 2021. i 2030. godine potrebna godišnja ulaganja u vrijednosti od 379 milijardi eura i podsjetio na to da je 25 % rashoda EU-a za isto razdoblje usmjereno na ciljeve na području klime. Španjolski povjerenik ukratko je predstavio glavne financijske programe EU-a za podupiranje klimatskih aktivnosti, kao što su Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond, Instrument za povezivanje Europe, program InvestEU, program Obzor Europa u kojem je 15 milijardi eura namijenjeno klimi, energiji i mobilnosti te novi potprogram „Prijelaz na čistu energiju“ predložen u okviru programa LIFE uz proračun od jedne milijarde eura. Kako bi se osigurala potpora najugroženijim regijama, EU je uspostavio posebne programe kao što su „Rudarske regije u tranziciji“ i „Čista energija za otoke EU-a“.
Tomasz Chruszczow, posebni izaslanik za klimatske promjene i glavni poljski stručnjak za klimu, izjavio je: „Gradovi i regije donose promjene. Pariški klimatski sporazum može uspjeti samo ako ga svi provode: sve zemlje, svi gradovi i regije, poduzeća, zajednice i pojedinci. Slogan je poljskog predsjedanja konferencijom COP24 „Promjene ostvarujemo zajedno”. Doista se nadamo da naši zajednički napori mogu dovesti do promjena koje su nam potrebne te da ćemo to i ostvariti.”
Očekuje se da će se na konferenciji u Katowicama, kao sljedeći korak u pogledu ciljeva na području klime dogovorenih u Parizu 2015., predložiti smjernice i modaliteti o tome kako osigurati da se globalno zagrijavanje zadrži znatno ispod 2°C. Ključni je aspekt okvir za transparentnost kojim bi se trebao odrediti način na koji zemlje prate napredak u pogledu smanjenja emisija i izvješćuju o njemu, što je od presudne važnosti za izgradnju povjerenja u međunarodnoj zajednici.
Andrew Cooper, član općinskog vijeća Kirkleesa (Ujedinjena Kraljevina) i izvjestitelj za mišljenje Upravljanje u području klime nakon 2020. , izjavio je: „Od usvajanja Pariškog sporazuma lokalne i regionalne vlade imaju sve važniji položaj u međunarodnim pregovorima o klimi. Sada je vrijeme da se prizna važnost višerazinskog upravljanja i formalizira uloga lokalnih i regionalnih vlasti u globalnom upravljanju klimom. Doprinosi određeni na nacionalnoj razini nisu dovoljni za postizanje ciljeva Pariškog sporazuma o ograničavanju porasta temperature na znatno manje od 2 °C, a kamoli na 1,5 °C. Predlažemo sustav određivanja doprinosa na lokalnoj i regionalnoj razini kako bi se dopunile nacionalne obveze. Gradovi i regije ne samo da mogu premostiti jaz u pogledu smanjenja emisija već smo upravo mi oni koji mogu pokazati da je veća ambicija moguća.”
Ashok-Alexander Sridharan, gradonačelnik Bonna i predsjednik udruge ICLEI , napomenuo je: „ Gradovi i regije u prvim su redovima provedbe klimatskih aktivnosti. Sa sastanka na vrhu lokalnih i regionalnih čelnika o klimi održanom u Bonnu prošle godine poslan je jasan znak međunarodnoj zajednici: podržavamo dodatne i brže mjere kako bi se proveo Pariški sporazum. Pariški pravilnik mora sadržavati sustav na temelju kojeg bi se smanjenja emisija ostvarena u gradovima i regijama unosila u sustave praćenja na nacionalnoj razini. Moramo osigurati da doprinosi određeni na lokalnoj razini budu vidljivi u Pariškom pravilniku.”
Mariusz Skiba , zamjenik gradonačelnika Katowica, rekao je: „Grad Katowice na konferenciji COP24 želi pokazati na koji način jedan grad može provesti temeljit postupak restrukturiranja u kratkom vremenskom razdoblju. Povijesno gledajući, Katowice je grad koji je oduvijek povezan s ugljenokopima i proizvodnjom teških strojeva, kao i cijela Šleska. Zahvaljujući procesima revitalizacije i reindustrijalizacije, Katowice je sada privlačan i zaista zelen grad, specijaliziran u intenzivnim razvojnim tehnologijama, poslovnim uslugama, bankovnom i akademskom sektoru te turizmu. Želimo svima pokazati te promjene.”
Danas postoji nekoliko globalnih inicijativa za praćenje napretka koji na području klime ostvaruju lokalne i regionalne vlade. Sporazum gradonačelnika i platforma Carbon Climate Registry dva su dobra primjera. Unatoč svemu tome, u Pariškom sporazumu i dalje nije predviđen formalni način za praćenje emisija i izvješćivanje o smanjenjima na razini gradova i regija – ni u okviru nacionalno utvrđenih doprinosa ni putem izravnog sustava UN-a.
Fotografije s plenarnog zasjedanja i putovanja za novinare u vezi s klimatskim aktivnostima dostupne su ovdje .
Dodatne informacije
Mišljenja OR-a povezana s Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama:
Ususret globalnom klimatskom sporazumu u Parizu , izvjestiteljica: Annabelle Jaeger (FR/PES), članica Regionalnog vijeća regije Provansa-Alpe-Azurna obala (listopad 2015.).
Ostvarivanje Pariškog klimatskog sporazuma – teritorijalni pristup konferenciji COP22 u Marakešu , izvjestitelj: Francesco Pigliaru (IT/PES), predsjednik regije Sardinije, bivši predsjednik OR-ova povjerenstva ENVE (listopad 2016.).
Financiranje borbe protiv klimatskih promjena: ključni alat za provedbu Pariškog sporazuma , izvjestitelj: Marco Dus (IT/PSE), član Općinskog vijeća Vittorio Veneto, Treviso (listopad 2017.).
Kontakt: David Crous | david.crous@cor.europa.eu | +32 (0) 470 88 10 37