Kao što je navedeno na konferenciji koju su zajednički organizirali Ujedinjeni narodi i EU-ova skupština lokalnih i regionalnih političara uoči Međunarodnog dana za smanjenje rizika od katastrofa, Europska unija i dalje treba intenzivno ulagati u mjere za suzbijanje katastrofa i klimatskih rizika s obzirom na trenutačne posljedice poplava, toplinskih valova i potresa na lokalne zajednice diljem Europe.

Robert Glasser , posebni predstavnik glavnog tajnika UN-a za smanjenje rizika od katastrofa, Karl-Heinz Lambertz, predsjednik Europskog odbora regija (OR) – EU-ove skupštine lokalnih i regionalnih vlasti – te Corina Crețu, povjerenica EU-a za regionalnu politiku, u svojim su se obraćanjima na tom zajedničkom događanju složili da klimatske promjene pojačavaju ekstremne vremenske uvjete diljem kontinenta te tako vrše pritisak na kritičnu infrastrukturu i sustave u Europi, što će iziskivati trajna ulaganja radi smanjenja rizika od katastrofa.

„Katastrofe poprimaju mnoge oblike, no jasno je da klimatske promjene imaju golem učinak. Vremenski i klimatski uvjeti dominiraju područjem rizika kao nikad ranije jer su odgovorni za 90 % svih zabilježenih velikih katastrofa“, rekao je Glasser, načelnik Ureda Ujedinjenih naroda za smanjenje rizika od katastrofa (UNISDR).

No posebni predstavnik UN-a Glasser dodao je da „ima i dobrih vijesti. Europa je pokazala kako se ljudske žrtve izazvane katastrofama mogu spriječiti. U Europi je smanjen broj smrtnih slučajeva uslijed poplava i toplinskih valova zahvaljujući ranom upozoravanju i boljoj pripravnosti. Europa je usvojila Okvir iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa, globalni plan za smanjenje gubitaka uzrokovanih nepogodama. Očekujemo da će se do 2020. godine znatno povećati broj zemalja u regiji koje imaju planove za smanjenje gubitaka od katastrofa na nacionalnoj i lokalnoj razini, u čemu važnu zadaću ima EU.“

„Kao i Europski odbor regija“, nastavio je Glasser, „i mi pozivamo regije i gradove da razviju strategije za smanjenje rizika od katastrofa. Željeli bismo da lokalne vlasti ojačaju svoje kapacitete i dobiju potrebna financijska sredstva, posebno radi unapređenja infrastrukture. U kampanji UNISDR-a za izgradnju otpornosti gradova „Making Cities Resilient“ aktivno sudjeluje oko 600 lokalnih vlada diljem kontinenta, poduzimajući važne mjere za smanjenje rizika od katastrofa.“

Predsjednik Lambertz, koji je na čelu OR-a od srpnja, izjavio je da je Europska unija „odlučna ostati predvodnicom u poduzimanju klimatskih mjera te bi također trebala predvoditi napore za smanjenje rizika od prirodnih nepogoda, od kojih su se mnogi intenzivirali uslijed klimatskih promjena. Međunarodni dan za smanjenje rizika od katastrofa podsjeća nas na to da se u EU-u još uvijek mora obaviti mnogo toga da bi se smanjio utjecaj poplava, toplinskih valova i potresa. Zbog korištenja regionalnih fondova EU-a za borbu protiv klimatskih promjena i pripravnost za katastrofe, kohezijska politika EU-a predstavlja istinsku politiku otpornosti. U trenutku kad započinjemo rasprave o proračunu EU-a nakon 2020., moramo održati snažnu i prilagodljivu kohezijsku politiku EU-a sa sredstvima koja će biti izdvojena za pružanje pomoći gradovima i regijama da ostvare prelazak na gospodarstvo s niskom razinom ugljika i izgrade novu infrastrukturu otpornu na katastrofe koja se nakon nepogode može brzo obnoviti.“

Povijesno najveću prirodnu opasnost u Europi predstavljaju poplave, a UN očekuje da će se učestalost velikih poplava diljem Europi udvostručiti do 2050. godine. Toplinski valovi postali su učestaliji, a samo toplinski val u Francuskoj izazvao je 2015. godine 3275 smrtnih slučajeva. U Italiji je u potresima tijekom zadnjih 50 godina stradalo prosječno 100 osoba godišnje, a gospodarski troškovi procjenjuju se na 3 milijarde eura godišnje. Potresi također mogu izazvati plimne valove u mnogim dijelovima južne Europe, od Lisabona do Cipra.

Kako je napomenula povjerenica Crețu, „Katastrofe se mogu dogoditi bilo gdje i u bilo koje vrijeme te potpuno promijeniti naš život u samo jednoj minuti. Od 2005. naovamo prirodne su katastrofe nanijele štetu u iznosu od preko 100 milijardi eura diljem našeg kontinenta. Zbog toga je današnja konferencija o upravljanju rizicima od katastrofa od ključne važnosti. EU pomaže svojim gradovima da se bolje pripreme: samo u okviru kohezijske politike u ovom je financijskom razdoblju izdvojeno 8 milijardi eura za prilagodbu klimatskim promjenama i prevenciju rizika. Međutim, ključni je pojam razmjena iskustava, posebice u smislu prevencije i pripravnosti. Kada gradovi međusobno komuniciraju, Europa postaje sigurnija i jača.“

Tijekom 2016. prirodne katastrofe pogodile su više od 445 milijuna ljudi diljem svijeta, a preliminarni podaci iz međunarodne baze podataka o katastrofama EM-DAT ukazuju na to da je u prvom tromjesečju 2017. uslijed 149 katastrofa u 73 zemlje pogođeno još 80 milijuna osoba. Svjetska banka procjenjuje da katastrofe svjetskom gospodarstvu nanose štetu u iznosu od 520 milijardi američkih dolara (442 milijarde eura) godišnje.

Okvir iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa 2015. – 2030., kojim upravlja UNISDR, sastavni je dio šireg UN-ova programa razvoja i odražava se u UN-ovim ciljevima održivog razvoja za 2030. Okvir iz Sendaija funkcionira na dobrovoljnoj osnovi; dosad se 3678 općina priključilo UNISDR-ovoj uzlaznoj inicijativi s lokalnim vlastima koja nosi naziv „Making Cities Resilient“. Europski odbor regija i UNISDR potpisali su 2016. petogodišnji akcijski plan kako bi povećali broj europskih gradova i regija koji poduzimaju korake u cilju smanjenja rizika od katastrofa.

Napomene za urednike:

OR je 11. listopada usvojio samoinicijativno mišljenje „Europska politika za seizmičku adaptaciju zgrada i infrastrukture“. Izvjestitelj je Vito Santarsiero (IT/PSE), član Regionalnog vijeća regije Basilicata. U ožujku 2017. OR je tijelima EU-a koja donose odluke uputio na razmatranje svoje preporuke o „Akcijskom planu za Okvir iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa za razdoblje 2015. – 2030.” Autor mišljenja je Adam Banaszak (PL/ECR), potpredsjednik Skupštine Kujavsko-pomeranskog vojvodstva.

Predsjednik, prvi potpredsjednik i čelnici pet političkih klubova OR-a započeli su u svibnju 2017. misiju za utvrđivanje činjenica u talijanskim regijama Umbrija, Lacij, Abruzzo i Marche kako bi procijenili štetu izazvanu potresima. Poveznica na video-izvještaj.

Godine 1989. Ujedinjeni narodi proglasili su 13. listopada Međunarodnim danom za smanjenje rizika od katastrofa u nastojanju da promiču globalnu kulturu smanjenja katastrofa, uključujući sprečavanje i ublažavanje katastrofa i pripravnost na katastrofe.

Ujedinjeni narodi dogovorili su 1999. međunarodnu strategiju za smanjenje rizika od katastrofa te osnovali Ured UN-a za smanjenje rizika od katastrofa (UNISDR) koji služi kao tajništvo. Okvir iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa za razdoblje 2015. – 2030. predstavlja najnoviji okvir. Ima sedam globalnih ciljeva: smanjenje broja žrtava, ljudskog utjecaja, gospodarskih gubitaka i štete uzrokovane prirodnim nepogodama te povećanje međunarodne suradnje, informiranosti i broja nacionalnih i lokalnih strategija za smanjenje rizika od katastrofa. Ima četiri prioriteta djelovanja: razumijevanje rizika od katastrofa, jačanje upravljanja, povećanje ulaganja u otpornost te jačanje pripravnosti na katastrofe. UNISDR je u sklopu svoje kampanje „Making Cities Resilient“ uveo niz alata za poticanje općina na djelovanje, uključujući političke smjernice i alate za procjenu rizika.

Kontakt:

Andrew Gardner, Europski odbor regija, andrew.gardner@cor.europa.eu, +32 473 843 981

Rosalind Cook, Ured Ujedinjenih naroda za smanjenje rizika od katastrofa, rosalind.cook@un.org, +32 2 2904 953