Skupština regionalnih i lokalnih predstavnika EU-a
Nalazite se ovdje > Početna > Novosti > Lokalne vlasti pozivaju EU da ubrza financiranje za prilagodbu klimatskim promjenama
Help us improve. Did you find what you wanted? - Please leave us a comment:
Your update was successful.
Novosti
Lokalne vlasti pozivaju EU da ubrza financiranje za prilagodbu klimatskim promjenama

Posljednje desetljeće bilo je najtoplije otkad se bilježe podaci o temperaturi za cijeli svijet. Klimatske promjene utječu na prosječnu te najnižu i najvišu temperaturu, kao i na količinu oborina, zagrijavaju oceane, podižu razinu mora te smanjuju snježni i ledeni pokrov. Budući da se utjecaj klime prvo odražava na lokalnoj razini, članovi skupštine lokalnih i regionalnih vlasti EU-a uključeni su u tekuću reviziju strategije EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama. Na plenarnom zasjedanju Europskog odbora regija usvojen je niz preporuka.

 

Suradnja s osiguravajućim društvima na sprečavanju rizika, izrada klimatskih predviđanja, promicanje inicijativa za obavještavanje o klimatskim rizicima, okviri za procjenu rizika i osjetljivosti te mreže klimatskih usluga – neke su od preporuka gradova i regija za jačanje strategije EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama. Doprinos lokalnih vlasti pravovremen je s obzirom na to da Europska komisija treba podnijeti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o provedbi strategije za prilagodbu klimatskim promjenama tijekom 2017.

 

„Financiranje na području klime ključan je aspekt koji moramo riješiti kad je riječ o provedbi strategije za prilagodbu klimatskim promjenama”, rekla je Sirpa Hertell (FI/EPP), članica gradskog vijeća Espooa te izvjestiteljica za mišljenje

Ususret novoj strategiji EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama na temelju integriranog pristupa“. „Pozdravljamo postojeće instrumente financiranja EU-a za potporu lokalnim i regionalnim vlastima na polju prilagodbe klimatskim promjenama, kao što su ESIF, Obzor 2020., LIFE, Fond solidarnosti EU-a i Instrument za financiranje prirodnog kapitala, no pristup tim sredstvima i dalje predstavlja velik izazov. Moramo razmotriti mogućnost revizije preduvjeta kako bi se omogućio ubrzan pristup sredstvima za lokalne i regionalne vlasti koje poduzimaju mjere na području klime, koje su već provele procjene rizika i slabosti ili izradile planove za prilagodbu klimatskim promjenama”, predlaže gđa Hertell. „Moramo razviti nove i učinkovitije načine za ubrzavanje mjera za klimatsku prilagodbu“, dodala je Sirpa Hertell.

OR također poziva Europsku komisiju da pruži dodatnu potporu gradovima i regijama na polju klimatskih predviđanja i procjene rizika intenziviranjem istraživanja kako bi se utvrdili odgovarajući alati i metode za modeliranje rizika, razvijanjem makroregionalnih scenarija klimatskog učinka i stvaranjem mreža klimatskih usluga u okviru programa financiranja Obzor 2020. Mreže klimatskih usluga okupljale bi stručnjake i pružatelje podataka kako bi se prikupljali i analizirali podaci te kako bi se saznanja stavila na raspolaganje lokalnim i regionalnim kreatorima politika.

OR također potiče Komisiju da ocijeni mehanizme osiguranja kojima bi se moglo poticati sprečavanje rizika i poduprijeti smanjenje štete te da surađuje s osiguravajućim društvima kako bi se osiguralo da ta društva svoja znanja i stručnost u modeliranju rizika i upravljanju rizikom od katastrofa podijele s javnim sektorom. U okviru revizije potrebno je dodatno promicati postojeća uspješna partnerstva kao inspiraciju i motivaciju drugima. Lokalni čelnici jednako su tako naglasili da se gradovi ili regije koje osiguravatelji smatraju „visokorizičnima“ suočavaju s posebnim preprekama u pogledu ulaganja i razvoja te pozivaju Europsku komisiju da prilikom revizije istraži načine kako ta pitanja riješiti.

Prilikom revizije strategije za prilagodbu klimatskim promjenama trebalo bi se više uvažiti prekogranični aspekt upravljanja klimatskim rizicima, poručuju lokalni i regionalni čelnici. Čini se da je makroregionalna suradnja odgovarajući pristup koji je potrebno više koristiti u prilagodbi klimatskim promjenama u EU-u poticanjem razmjene informacija i udruživanjem napora bez obzira na administrativne granice, tvrdi OR. Sirpa Hertell potiče Europsku komisiju da razmotri „prenošenje svojih transnacionalnih pilot-inicijativa, poput inicijativa za Podunavlje, Baltičko more te alpsku, jadransku i jonsku regiju, u druge makroregije u Europi i šire, kao i pružanje dodatne potpore tim inicijativama“.

Rad Europskog odbora regija na poboljšanju strategije EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama pravovremen je s obzirom na to da Europska komisija treba podnijeti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o provedbi te strategije tijekom 2017. Moguća revizija strategije lokalnim vlastima pruža dobru priliku da iznesu preporuke na temelju iskustva i stručnosti kao predvodnici u provođenju mjera na polju klime.

Napomene za urednike

Europska komisija usvojila je u travnju 2013. Strategiju EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama. Ta strategija sadržava tri cilja: poticanje država članica da usvoje strategije za prilagodbu klimatskim promjenama, širenje informacija i novih saznanja uz pomoć informacijskih usluga kao što su Europska platforma za prilagodbu klimatskim promjenama (Climate-ADAPT) i promicanje prilagodbe u ključnim osjetljivim sektorima pomoću poljoprivredne, ribarstvene i kohezijske politike, uz osiguravanje veće otpornosti infrastrukture u Europi i poticanje na korištenje osiguranja od prirodnih katastrofa i katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem.

Strategijom EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama promiču se mjere prilagodbe u svim državama članicama kako bi se doprinijelo većoj otpornosti Europe na klimatske promjene. Strategija je usredotočena na tri glavna cilja: promicanje mjera u državama članicama; mjere na području otpornosti na klimatske promjene na razini EU-a; bolja informiranost prilikom donošenja odluka.

Prilagodba klimatskim promjenama, kao i njihovo ublažavanje, uključena je u sve relevantne programe financiranja EU-a za razdoblje 2014. – 2020., u skladu s našim ciljem da se najmanje 20 % proračuna EU-a – otprilike 180 milijardi eura – potroši na mjere na području klime. Ta financijska sredstva uključuju 864 milijuna eura u okviru programa LIFE za projekte na području klime koji se bave ublažavanjem klimatskih promjena i prilagođavanjem njima. Novi krug financiranja nadovezuje se na 307 milijuna eura već mobiliziranih u okviru programa LIFE u svrhu promicanja prilagodbe klimatskim promjenama. Tim se sredstvima dala potpora djelovanju koje obuhvaća niz mjera od strateškog planiranja do specifičnih mjera u sektorima poput poljoprivrede, upravljanja vodama i šumarstva.

Kontakt:

 

David Crous

+32 470 881 037
David.Crous@cor.europa.eu

 

Dodatne informacije